Film “Bosanski vitez” biće spreman za emitovanje iduće godine. Na Bobovcu je snimana najmasovnija scena za taj film.
Učestvovali su brojni građani, uglavnom oni mlađi, koji su ujedno otkrili i značaj ovog kraljevskog grada za Bosnu i njene narode. I značaj očuvanja bosanske historije, koja ne razdvaja, već spaja sve građane ove zemlje.
Kraljevski grad Bobovac. Sjedište bosanskih kraljeva. Kažu pojedini, centralno mjesto bosanske državnosti. I kao takvo, idealno, za snimanje jedne od scena filma “Bosanski vitez”.
Životna je to priča Seada Delića iz Glogove kod Bratunca. Njegovog traganja za identitetom. Njegove domovine. I podsjećanje kako se ona voli i čuva.
Film prati tragove historije Bosne, od dana kraljevstva, do danas, i daje odgovore, kažu njegovi stvaraoci, na mnoga do sada neriješena pitanja.
A neka će i postaviti, kaže režiser – prenosi N1.
“Ja ovim filmom želim na neki način ponovo povezati ljude.
Nažalost, Bosna je takva mi se moramo baviti nekim lošim temama, ali ne smijemo gurati stvari pod tepih ali čini mi se da je ovo jedan od načina kako da ponovo skupimo ljude zajedno”, kazao je Tarik Hodžić, režiser filma.
Prije snimanja filma, ekipa je kopala duboko u historiju Bosne. I pronašla brojne zanimljive detalje.
“Recimo da je naš kralj prvi, jedan od prvih koji je ukinuo ropstvo koje godinama poslije nije ukinuto u drugim državama Evrope ili u Americi.
A druga stvar da je da je naš kralj Tvrto koji je utemeljitelj države BiH je recimo počasni građanin Venecije”, kazao je producent Adnan Ćuhara.
Izložba povelja bosanskih vladara i vlastelina
Dio historije koja će se prikazati u filmu, prikazana je i na izložbi povelja bosanskih vladara i vlastelina. Povelje je autor preveo, pa tako građanima približio period transformacije banovine u kraljevinu Bosnu.
“Mi kada vidimo sliku neke povelje, poput ove kneza Pavla Radinovića, 99% građana ne može to da pročita.
Ja sam htio da preskočimo historičara, lingvistu, i da dovedemo građanina u arhiv, i da pred njim na savremenom bosanskom jeziku bude prevod povelja, i ispis na staroslavenskom”, kazao je Enes Dedić, autor izložbe.
“Na jednom mjestu imate 10 takvih dokumenata. Možemo da pročitamo šta to na današnjem jeziku, kako to izgleda i više vam ne treba posrednik, dovoljno je da pročitate i sami spoznate to”, kazao je Adnan Hajrulahović – Haad, Muzej bosanskog kraljevstva.
Čas historije, pored ostalih, dobilo je i nekoliko stotina srednjoškolaca i studenata iz cijele zemlje, prije nego su i sami učestvovali u snimanju najmasovnije scene za film.
“Došli smo tu da upoznamo historiju BiH i da vidimo najznačajnije mjesto iz kojeg je sve počelo.
Tu smo da vidimo snimanje zadnje scene filma što nam se pruža prvi put u životu. Umjetnost oplemljenjuje čovjeka i to je sve što nama mladima treba”, kazao je Ena Ćehajić, Gimnazija Visoko.
Treba da se stavi još jedan pečat na ovom historijskom mjestu, da snimimo jedan naš film, jednog našeg viteza, heroja bosanskog itd., pošastvovani smo samim tim što ćemo biti dio ovog današnjeg dijela”, kazao je Rasim Užičanin, planinarsko društvo “Drenik”.
Stvaraoci filma žele sačuvati historiju Bosne, jer je ona, kako kažu, srž njegovog opstanka. Žele spojiti sve narode koji vole Bosnu.
Na Bobovcu, mjestu koje je, kažu, dokaz, da su bosanski kraljevi znali izabrati mjesto svog boravka.
