Politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini, koju podgrijava globalna sigurnosna kriza zbog rata u Ukrajini, izazvali su najave i pozive međunarodnim vojnim snagama da pojačaju prisustvo u našoj zemlji.
Reagirala je Evropska unija koja je, kroz misiju Althea, uputila dodatni broj vojnika, a nerijetko su spominjane i NATO snage kao opcija za očuvanje sigurnosti.
To je izazvalo oprečne političke stavove o mandatu zapadne alijanse, koji su u stručnim krugovima ipak usaglašeniji.
I prije vojnih sukoba u Ukrajini, pozivi za preventivno djelovanje međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini bili su sve češći.
Ozbiljna politička kriza i jednostrani potezi postajali su bezbjednosna prijetnja. Zvanične politike, očekivano, različito su reagovale. Od protivljenja jačanju snaga EUFOR-a, preko tvrdnji da NATO ima mandat samo kroz tu misiju, do žala što uopšte postoji misija Altea, kretali su se stavovi iz Banjaluke.
“Pogriješio sam prošle godine što sam se saglasio da se produži mandat misije Altea. Za iduću godinu to sigurno neću dati saglasnost”, izjavio je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
Dijametralno suprotno djelovao je član Predsjedništva Šefik Džaferović. Nakon početka sukoba u Ukrajini samo je pojačao pozive za angažman i NATO-u i EUFOR-u.
“Bolje rasporediti nekoliko hiljada npr vojnika ovdje u BiH i prevenirati bilo kakvu eventualnu krizu. Bolje uraditi to nego gasiti požar kasnije”, smatra predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Mandat NATO-a u Bosni i Hercegovini definisan je Dejtonskim sporazumom i potvrđen kroz nekoliko Rezolucija Ujedinjenih nacija. Za njihov angažman nije potrebna odluka institucija BiH, kaže bivši vojni predstavnik BiH pri Alijansi.
“NATO je zauzeo stav da ukoliko bude potrebe, u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti on će se robusnijim snagama angažovati u BiH. Što znači i sa Alteom i bez Altee NATO ima jasan mandat da osigura stabilnost u BiH”, navodi Alija Kožljak sa Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije, prenosi BHRT.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg za sada najavljuje pojačan angažman kroz jačanje odbrambenih kapaciteta BiH. Istovremeno, njemački parlament razmatra slanje svojih vojnika kroz misiju EUFOR-a, možda i prije polovine godine.
EUFOR ima pravo da jača svoje snage u BiH. Dobrodošli su svi koji istinski žele da spriječe konflikt, kaže profesor Duško Vejnović.
“Kako god se oni zvali, svaka mirotvorna misija, ali iskrena mirotvorna misija, je dobrodošla bez obzira da li se oni zvali NATO, da li se zvali Rusija, da li se zvali neki drugi..”, ističe Vejnović.
Misija EUFOR-a ima mandat do novembra ove godine potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a. Komandant ovih snaga Anton Veseli kaže da će nastaviti da izvršavaju zadatke nepristrasno i da se prema svim građanima BiH odnose s poštovanjem i na jednak način.
Bio je to odgovor na negodovanje zvaničnika iz RS zbog patroliranja vojnih vozila EUFOR-a nakon što su, početkom marta, povećali broj vojnika na više od hiljadu u Bosni i Hercegovini.
