Od Dejtona do danas bilo je više ozbiljnih kriza u BiH. Posljednja je jedna od takvih. Sve eskalira u kontekstu regionalnih preslagivanja, ali i razgovora o izbornoj reformi u BiH.
Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović u intervjuu za Večernji list BiH kaže kako vjeruje u dogovor i rješenja na dobrobit BiH, ali je i svjestan okružja i izazova.
Intervjuu prenosimo u cijelosti.
Postoji li mogućnost dogovora s Bakirom Izetbegovićem o izmjenama Izbornog zakona?
– Apsolutno.
Optimist ste?
– Optimistični realist. Ako osobno ne vjerujem da je moguće napraviti dogovor, onda ne mogu ni predstavljati narod u razgovorima s kolegama, ali i međunarodnom zajednicom. Izborni zakon sada se treba riješiti. To je minimum.
Koliko bi to relaksiralo odnose u BiH?
– Bio bi dobar početak. Ali ključan. Time bismo onda dobili sinergiju koja bi bila pozitivna na putu k EU. Tada bismo mogli izgraditi racionalniji sustav jer je sadašnji preskup.
Kada me nedavno veliki prijatelj naše domovine Matthew Palmer izvijestio o mogućim rješenjima, rekao sam mu da, ako hoćemo racionalnost s dvama područjima, onda nam ne treba 11 vlada, parlamenata, pravosudnih institucija. Mogu biti dvije. No, o tome je rano razgovarati.
Mislim da razgovori s Izetbegovićem idu u dobrome smjeru. Postoji potpuno razumijevanje da se Hrvatima ne trebaju birati predstavnici ni u Domu naroda ni u Predsjedništvu.
Uz uvažavanje presuda Europskog suda i Ustavnog suda BiH. Ne može Središnje izborno povjerenstvo, ovako nelegalno i nelegitimno, biti zakonodavac. A to je cilj nekima, da se ne provedu izmjene Izbornog zakona kako bi SIP arbitrirao.
Koja su to rješenja Izbornog zakona oko kojih bi se Hrvati i Bošnjaci mogli usuglasiti i hoće li vas pratiti Srbi?
– Što se tiče srpske strane, njihov stav je jasan. Sve što se dogovori u FBiH, a to se tiče i dvojice članova Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda, oni će podržati. Rješenja za izmjene Izbornog zakona postoje i sva se nalaze na stolu. Sada je do svih nas koje odabrati.
Što je s brisanjem nacionalnog predznaka?
– Bojim se da nemamo razumijevanje što to točno znači. Pa da još jednom razjasnimo. Bilo kakvo umanjivanje prava konstitutivnih naroda apsolutno je neprihvatljivo. Prefiksi se, naravno, mogu mijenjati, ali u našem jeziku vrlo se dobro zna što je to predznak.
Onaj tko je namjerno ili nenamjerno izrazio želju i ambiciju brisati konstitutivne narode, nacionalnu odrednicu u Ustavu koja postoji na 30-ak mjesta, vrlo jasno kažem: u to ne može dirati. To je natkrovljujući dio Ustava i na tome ova država funkcionira.
Uostalom, to je jasan stav i naših američkih i prijatelja iz EU-a. Svakako, moja je želja naći kompromis. Vjerujem u njega i sve ću dati da već ovog tjedna završimo razgovore. Posve sam siguran da će i predstavnici SAD-a i EU-a dati doprinos da se to i dogodi.
Razgovarali ste s Dervom Sejdićem. Bi li se on mogao, po vašim prijedlozima, kandidirati za člana bh. Predsjedništva?
– Zašto ne bi mogao?
U Ustavu piše da se bira jedan Hrvat, Srbin, Bošnjak, a onda da je to hrvatski, srpski, bošnjački?! Zato smo zapravo predložili da se, umjesto imenica, u Ustavu navedu pridjevi hrvatski, srpski, bošnjački. Naš je prijedlog da se donese ustavni zakon o izboru članova Predsjedništva, koji se donosi kao i Ustav, ali formalno se ne bi mijenjao Aneks IV jer ga ne možemo izmijeniti. U neizravnom izboru to je pogotovo riješeno.
Da pojednostavim, po našim prijedlozima, može se kandidirati bilo tko i ni jedan prijedlog ne zahtijeva bilo kakvo nacionalno izjašnjavanje, kako na početku tako i na sredini te na kraju procesa.
Je li u dosadašnjim razgovorima bilo riječi o Domu naroda? Kako ga riješiti?
– Svaki smo put razgovarali. No, priča se detaljnije o rješenjima za Predsjedništvo. Puno je značajniji Dom naroda nego Predsjedništvo, ali rekao bih da su oba jako bitna. Jer je jedno s drugim vezano.
Primjerice, kada se članovi Predsjedništva pozivaju na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, obraćaju se klubovima svog naroda u Domu.
Izetbegović je inzistirao na promjeni ovlasti Doma naroda. Mi smo i za ovaj prijedlog ponudili rješenje, da se većinom svakoga kluba naroda određuje vitalni interes.
Preduvjet svega je legitiman izbor. Anomalija je da imate predstavnika Bošnjaka iz Goražda koji popunjava Klub Hrvata. Tako ga dobivate iz Sarajeva, Bihaća… Ustavni sud izbrisao je odrednice u Izbornome zakonu. Mi tražimo da 17 predstavnika Hrvata biraju, logično, Hrvati.
SIP je napravio prijedlog izmjena Izbornog zakona koje su navodno tehničke, ali to je alat kako Hrvate eliminirati iz vlasti uz popis, broj izaslanika…
– Neprihvatljivo. To su ustavne kategorije i mora ih riješiti zakonodavac. Nikako netko drugi. I tu vam je u pitanju parasustav. Vidjeli ste kako je to i u Mostaru izgledalo. No, svejedno, Mostar smo riješili i to je postala jedna od rijetkih pozitivnih stvari za EU.
Zato je važno da u ovoj godini izmijenimo Izborni zakon. Za radikalne izmjene Ustava, nažalost, nemamo ni polovičnu, a kamoli dvotrećinsku većinu. Ako to napravimo, SIP treba biti samo tehničko tijelo, a ne tumačiti Ustav i zakone.
Nakon prošlotjednog razgovora s vama Izetbegovića su pitali “igra li Dragan Čović dvostruku igru” s Dodikom protiv čelnika Bošnjaka?!
– Niti ima bilo kakve dvostruke igre niti igara kada je u pitanju politika hrvatskog naroda. Naš je cilj jasan. Za nas je to moj dom, moj narod, moja BiH.
Učinit ćemo sve da BiH funkcionira kao normalna europska država te da se na tome putu možda preuredi dogovorom triju naroda. Pri tome očekujemo da se Hrvatima osiguraju potpuna jednakopravnost i legitimno političko predstavljanje.
U tome smo duhu razgovarali s gospodinom Izetbegovićem.
Je li to onda bio dogovor protiv Dodika?
– Apsolutno ne. Kada sam razgovarao s Dodikom, a s njim sam mnogo rjeđe nego s Izetbegovićem, on nije bio tema. Jednako kao što nisam razgovarao o Dodiku s Izetbegovićem.
Želim imati uravnotežen odnos i suradnju s predstavnicima srpske strane i Dodikom, a tako i s predstavnicima Bošnjaka i Izetbegovićem. Posljednji razgovor s Izetbegovićem nudi izražen optimizam uoči pregovora koje ćemo imati s dužnosnicima SAD-a i EU-a.
Kako ste doživjeli zaokret Konakovića i Radončića, koji su rekli da Hrvatima drugi ne trebaju birati predstavnike, a nakon toga promijenili stav?
– Danas imamo većinski građanski model. Oko 97 posto biranja vezuje se uz klasični građanski koncept. Samo se članovi Predsjedništva i domovi naroda biraju na drugome konceptu. Kolege koje ste spomenuli rekli su kako nije korektno da Hrvatima Bošnjaci biraju predstavnike.
A onda se priklone većinskome bošnjačkom stavu. BiH ne može biti klasična građanska država i nađena je pristojna mjera između nacionalnog, kolektivnog i građanskog.
Kako doživljavate poteze vlasti RS-a, Dodika, zbivanja u Predsjedništvu, harmoniku…?
– Bilo je različitih načina iskazivanja nezadovoljstva posljednjih dana. Ja bih to uradio drukčije, pa i u Predsjedništvu. To je sigurno. Međutim, i te su poruke bile snažne i pokazale su koliko je Predsjedništvo BiH danas nefunkcionalno, ne odražava BiH ni volju triju naroda.
Dodik, kako sam razumio iz razgovora, želi zaštititi Dayton, odnosno ustavnu poziciju RS-a. S njim sam se čuo u dva navrata. Želio mi je objasniti svoje poteze, a ja sam ga informirao o susretima koji se očekuju oko izborne reforme i pregovora političkih stranaka.
Je li 2:1 za BiH, kao što tvrdi nametnuti hrvatski član Predsjedništva?
– Drugi bošnjački član Predsjedništva najveću je štetu napravio upravo BiH u posljednje tri godine. Nadam se da su to razumjeli i Bošnjaci. Graditi 2:1 “pobjede” zapravo su dvostruke igre koje ruše BiH. A BiH je u Daytonu, Washingtonu i ranije osmišljena kao koncept s trima konstitutivnim narodima.
To se isto radilo u želji izgradnje velike Srbije sa Sejdom Bajramovićem. Sve je bilo u funkciji eliminiranja jednoga naroda. U BiH je profitirao jedan politički spektar koji želi stvoriti bošnjačku državicu, a to nije budućnost ni za bošnjački narod.
Znači, samo 3:0 za BiH? - Samo to, 3:0 za BiH!
Doživljavate li poteze srpske strane kao put k odcjepljenju od BiH?
– U razgovoru s Dodikom nikada nisam čuo riječi “sigurnosna ugroza” ili “odcjepljenje”. To kako medijski nastupa, rekao bih, stvar je taktike za potrebe politike i izvan BiH.
Mislite li da su ove poruke povezane i s Kosovom?
– Mislim da jesu. Bila je kriza na granici s Kosovom, a istodobno su se događale izjave u BiH. Moramo čuvati daytonski mir, kakav god on bio.
Zato nije realno praviti velike preinake u reformama, ponajprije mislim na Ustav. To nije realno. Kod nas moraju profunkcionirati institucije, kao i Mehanizam koordinacije, kako bi se odluke mogle donositi suglasno nadležnostima. Najveći patriotizam za BiH je, zapravo, poštivanje Ustava.
Priziva se intervencija OHR-a, a postoje najave o mogućim sankcijama Dodiku i RS-u. Kako to komentirate?
– Ja sam čovjek dijaloga. Prema tome, ne vidim mjesta sankcijama bilo gdje, bez obzira na to što se sa mnom netko neće složiti. Isto tako, nema ni mjesta retorici koju smo imali. I tu moramo naći izlaz. Posljednjih 30 godina sankcionirano je na stotine dužnosnika. I što smo dobili? Ništa.
Što se onda promijenilo?
– Pokušaji transformiranja BiH doveli su Dodika u radikalnu poziciju. Što prije se ove tenzije moraju spustiti. Ne mislim da visoki predstavnik treba donositi bilo kakve odluke u BiH. Vidjeli ste što je Valentin Inzko učinio na odlasku.
Sam čin nametanja je problematičan. Schmidt mora štititi daytonske odnose u BiH. Nije dobio punu potporu svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, što nije dobro.
Ali mi smo mu dali potporu. Ne da bi u naše ime donosio odluke, nego da nam pomogne ići daytonskim putem k EU, da se transformiramo dogovorom legitimnih političkih predstavnika triju naroda.
Schmidt je zatražio obraćanje pred Zastupničkim domom. Kakve poruke od njega očekujete?
– Po mom mišljenju, najprije bi imalo smisla obratiti se obama domovima jer Parlament tako funkcionira. Ako bi se obraćanje odnosilo na snižavanje napetosti, reformske aktivnosti, izmjene Izbornog zakona, put u EU, onda je dobrodošlo. Nametanja i sankcije bili bi kontraproduktivni.
Hrvatski premijer u Bruxellesu je objavio tweet da Dodik destabilizira situaciju u BiH. Kako gledate na tu izjavu?
– Razumijem pozicije dužnosnika RH koji nastupaju za različitim govornicama, kao onu što je iznio hrvatski premijer Andrej Plenković, kao pravi prijatelj BiH i Hrvata u njoj kada je u pitanju EU.
Ono u čemu bih ja postupio drukčije jest da ne bih spominjao imena u bilo kojem kontekstu, imamo puno nesavršenosti koje su proizvod krize u kojoj se nalazimo. Nju treba cjelovito rješavati, a ne pojedinačnim izdvajanjem. To je mene naučilo političko iskustvo u BiH.
Predstavnici RH nisu pretjerano posljednjih tjedana komentirali zbivanja u BiH. Jeste im vi to sugerirali ili se jednostavno radi o slijedu događaja?
– Oboje. Imam izraženu komunikaciju s ministrom vanjskih poslova, premijerom, predsjednikom. Upravo su ti razgovori doveli do toga da imamo jasan i usuglašen stav oko BiH, bh. Hrvata, ali i zemalja jugoistoka Europe – stabilnost europske BiH u kojoj će Hrvate zastupati legitimni predstavnici.
I od Plenkovića, Milanovića, Grlića Radmana, Jandrokovića. Očekujem da nastavimo tako.
Nakon Plenkovićeva istupa gotovo automatski uslijedio je poziv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Miloradu Dodiku i Bošnjacima kako bi se približila stajališta dviju strana. Jesu li Vučićeve i Plenkovićeve poruke povezane?
– Sve je povezano. S Vučićem sam prije desetak dana imao razgovor u Ljubljani. Tada je i Plenković imao bilateralni susret te su zajedničke izjave bile da se slažu oko najvećeg dijela. Ali ni jedan politički trenutak ne treba prepustiti slučaju.
Ovdje se vode razne igre 30-ak godina i zato sam rekao da se mora imati uravnotežen odnos prema objema stranama u BiH. U suprotnom vam se lako može dogoditi da budete eliminirani kao politički narod. Čak i unatoč tome što su vam zajamčene ustavne pozicije.
Kako prebroditi krizu, hoće li biti sukoba?
– Užasi prethodnog rata ostavili su brojne posljedice na naše društvo, od kojih se neke snažno osjete i danas. Rata neće biti niti se u tom smjeru može razmišljati i stoga moramo učiniti sve kako bismo krizu koju imamo danas doveli u stanje upravljivosti i jednom zauvijek riješili neka od temeljnih otvorenih pitanja.
Ipak, određeni političari upućuju poruke koje se mogu opisati kao zveckanje oružjem?
– To su alati. Nekada preko tih spinova netko vidi način za popravljanje vlastite pozicije. Osobito danas u Sarajevu imate takvih ljudi. Kada se k tomu imaju na umu neriješena pitanja, Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, jasno je da se puno toga prelije na BiH.
Moj je zadatak da pregovaračkim procesima izbjegnemo bilo kakve sigurnosne ugroze jer ih je bilo previše na ovome području.
Ujedno je ovo poziv svim kolegama, prijateljima iz drugih dvaju naroda, da učinimo sve kako bismo izbjegli uopće i razgovore o njima. To je naš politički zadatak. Bolje je sto dana pregovarati nego jedan dan imati sigurnosno iskušenje. Trebamo voditi mirnodopsku politiku.
Je li trebalo smijeniti glavnu državnu tužiteljicu i kako ste doživjeli tu poruku?
– To je tema koja je već potpuno nestala. Imali ste i s naše strane dva, tri medijska obraćanja jer se nismo željeli miješati u pitanja pravne države. Gordana Tadić je predstavnica hrvatskog naroda, ne hrvatske politike, kako se to željelo prikazati.
Način kako je vođen proces njezine smjene, s najavama iz Sarajeva kako će se to dogoditi, nešto je najlošije što se dogodilo BiH. Time se ruši BiH. Pravosuđe, kao treći stup vlasti, mora biti neovisno o bilo kojoj politici. Ne smije se imati osjećaj da netko vlada tim polugama. Onda je to parasustav. I o tome sam razgovarao s Izetbegovićem.
Čini se da je smjena najavljena dvije godine prije samoga događaja. A sve je potvrdio VSTV. Ima li više to tijelo vjerodostojnost?
– Očito moramo donijeti novi Zakon o VSTV-u. Pogledajte sadržaj zbog čega je smijenjena, ali i nacionalnu strukturu tri povjerenstva koja su donijela odluku. Čak i kada je izabran v. d. glavnog tužitelja, imate potpunu podjelu po nacionalnom konceptu. Žao mi je da međunarodna zajednica nije reagirala.
Zašto to govorite o pravosuđu?
– Pogledajte nerazjašnjena ubojstva, krimogene elemente koji su u sukobu s Ustavom i zakonima. Nije, nažalost, slučaj “Memić” jedini. Zločini se ne mogu prikrivati. Ne može nestati general HVO-a u Bihaću ili netko ubiti doministra unutarnjih poslova u Sarajevu, a da nitko nije kriv.
Večernji list: Je li tu bilo propusta hrvatske strane jer se vašoj politici spočitava da niste bili dovoljno ustrajni?
– Propust je što svakodnevno o ovome ne govorimo. Ali ostalo moraju raditi institucije, koje bi morale biti neovisne. Otkud meni pravo tužitelju i istražnim tijelima govoriti što će raditi? Onda padam u istu zamku da budem kao oni koje sada prozivam zbog rada kroz parasustave.
Večernji list: Ustavni sud presudio je nedavno povredu prava obitelji Leutar. Vjerujete li da taj slučaj može razriješiti?
– Ne vjerujem!
Zašto?
Jozo Leutar ubijen je 1999. kada sam bio ministar finansija, dopremijer. I dobro se sjećam toga jutra. I dalje u svim institucijama koje odlučuju o tome slučaju sjede ljudi koji su tada, a i danas bili dio sustava i parasustava. Kako onda vjerovati da će se otkriti počinitelji? Ali, poručujem, to se mora riješiti.
Hoće li biti izbora sljedeće godine?
– Ako promijenimo Izborni zakon, a siguran sam da hoćemo, izbora će biti.
Što ako ipak ne bude dogovora? Neki kažu da nakon Daytona stalno imamo kuhanje žabe – Hrvata koji pristaju na vlastito samoukidanje zbog brojnosti?
– Koncept brojnosti je zaživio te je dio strategija. No, podcijenilo se da iz BiH ne odlaze samo Hrvati. Otišlo je jako puno Hrvata, ali čak četiri ili pet puta više otišlo je Bošnjaka. Posljednji popis bio je 2013. I tada je bilo rečeno da nas je 3,5 miliona.
Zašto ga nismo imali ove godine? Zato što bi se vjerojatno vidjelo da nas je upola manje. Bošnjaka u FBiH tri i pol puta je više od Hrvata. Zato se borimo da se kroz izmjene Izbornog zakona mogućnost preglasavanja zaustavi.
Neki su se već izjasnili. Hoćete li se vi kandidirati na sljedećim izborima?
– Sama činjenica da netko gura neka imena godinu dana, a da se uopće ne zna hoćemo li ih imati, govori dovoljno. Ako nema kapaciteta za izbore, neprihvatljivo je da SIP odlučuje o popuni. Tko će se kandidirati uime Hrvata, to je pitanje za ovaj narod.
Jedna je varijanta da Izborni zakon bude izmijenjen u ovoj neizbornoj godini. Ja ću tada nastojati da mladi ljudi dođu na sve dužnosti.
Kao što smo u Mostaru učinili. Dobili smo strukturu mladih u Gradskom vijeću, iznimnog gradonačelnika srednje generacije. Mislim da tako treba dalje. A da stariji budu logistika, potpora. To je moje životno i političko načelo.
Vidite li BiH kao državu u kojoj su se tri strane o svemu dogovorile i da zajednički kreću prema budućnosti?
– To je jedini put. Prijatelji izvana su dobrodošli. Ali sve dok donose rješenja koja imaju i druge poruke, nisu. Administracija SAD-a najviše je učinila, ali moramo imati jednak odnos i prema administracijama EU-a, Turske, Rusije, Kine.
Nama svi oni mogu biti prijatelji, ali je važno da u BiH ne budemo njihovi alati, moramo štititi ovu zemlju zajedno. Moramo zajedno raditi da bude 3:0. To mora uvijek biti tako. Dok sam bio u Predsjedništvu, sve odluke su donesene jedinstveno. Nikada nije bilo preglasavanja. Tako trebamo raditi u BiH.
