Rat u Ukrajini, koronavirus, smanjen uvoz i izvoz namirnica, porast inflacije, sve ovo su uzroci koji utiču kako na evropski standard, tako i na ekonomiju u Bosni i Hercegovini.
U ovoj godini desio se značajan skok cijena goriva, namirnica poput mesa, ulja, te drugih prehrambenih artikala kakav do sada nije bio.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić je kazao da je rast cijena uzrokovan i ratnim dejstvima u Ukrajini napadom Rusije zato što se na taj način smanjuje globalna ponuda proizvoda.
Podizanje kamatnih stopa
– To će sada na neki način sve doći na naplatu. Ono što će mnoge zemlje širom svijeta morati uraditi, a već su neke i krenule, polako podizanje nivoa kamatnih stopa koje u ovome trenutku, sada što je podignuto neće biti dovoljno.
To će se morati startati minimalno do kraja ove godine i sasvim je sada izvjesno u ovoj poziciji u kojoj se sada nalazimo da će doći do globalne recesije smanjenja nivoa ekonomskih aktivnosti, samo je pitanje u kojem omjeru i da li ćemo i koji nivo cijena imati – rekao je Hadžić za Avaz.
Dodao je da se u ovom trenutku na ovo pitanje ne može tačno i precizno odgovoriti, jer će sve zavisiti od toga koliko će se agresivno podizati kamatne stope.
– Ako se zaista želi ukrotiti takva situacija, kamatne stope će morati značajno rasti. Sjedinjene Američke Države će možda morati vještačku recesiju kreirati, ali sada, odgovor će biti dosta težak, obzirom da su mnoge zalihe i resursi potrošeni tokom pandemije koronavirusa.
Sve će se to naravno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu i na neki način, savjeti za sve ove rekordne naplate poreza koje imamo hitno se stavljaju u funkciju da se pomogne privredi i građanima, jer dolazi vrlo težak i neizvjestan period – rekao je on.
Uticaj ruske invazije na Ukrajinu
Na pitanje da li rat u Ukrajini koji i dalje traje čini se kao izgovor za sva poskupljenja, s obzirom da državljani Bosne i Hercegovine imaju i domaće proizvode i proizvodnju, Hadžić kaže da je teško odgovoriti na to pitanje.
– Teško je reći i da jeste i da nije. Dejstva svakako utiču u mnogo čemu. Samo je sada pitanje da li je neko u istom omjeru povećao i određene troškove.
Treba znati da smo mi jedna mala otvorena ekonomija koja nema dovoljno vlastite proizvodnje i da mi na taj način nekada teško možemo uticati na cijene pojedinih proizvoda.
Na primjer, na prirodne možemo uticati. Kada je u pitanju električna energija, nije došlo do nikakvih poskupljenja, jer smo mi primarni proizvođač, dakle kontrolišemo taj resurs.
S druge strane, gas i nafta, ono što mi ne nemamo, mi možemo prihvatiti cijene kao takve, a sada je na privrednicima i naravno na inspekciji da utvrde da li je tu zaista došlo do zloupotrebe ili ne – istakao je on.
Poljoprivreda kao šansa
Hadžić smatra da je šansa BiH u poljoprivredi.
– Možemo pomoći, ne samo proizvesti za naše potrebe, već i za potrebe regiona. Međutim, sada na naplatu opet dolazi nedostatak radne snage.
Nemamo dovoljno radne snage koja može odgovoriti zahtjevima, u ovom slučaju poljoprivredne proizvodnje i ovo sve što je godinama struka upozoravala da će doći do problema zbog iseljavanja stanovništva, guramo tu probleme pod tepih.
Sada će se to odraziti i u ovom segmentu, a mogli smo imati dovoljnu poljoprivrednu proizvodnju da možemo zadovoljiti bar domaće potrebe i da na taj način ublažimo značajan rast cijena – zaključio je Faruk Hadžić za “Avaz”.
