Profesor i ekspert ustavnog prava Kasim Trnka danas je za N1 pojasnio pravne aspekte i potencijalne posljedice zbog obilježavanja Dana RS kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Također, Trnka je pojasnio na koji tačno način se krši Ustav BiH. “Treba se samo podsjetiti konteksta kada je donesena odluka da se 9. januar proglasi Danom RS. To je bila tzv. skupština srpskog naroda u BiH koja je sama po sebi bila ilegalna jer se uspostavila na taj način što su poslanici iz srpskog naroda iz PS BiH se u formi skoro državnog udara isključili iz te skupštine i formirali skupštinu srpskog naroda”, kazao je Trnka na početku razgovora.
“9. januara su donijeli odluku da se formira Republika srpskog naroda BiH. Ustavni sud je tada utvrdio da je to neustavna odluka, kao i raniji akti o formiranju srpskih autonomnih oblasti i Herceg-Bosne.
Nažalost, ni tada se odluka Ustavnog suda nije poštovala, pa je Ustavni sud BiH još 2013. donio odluku kojom se poništava ta odluka vlasti RS koja proglašava 9. januar kao Dan RS.
Argumenti Ustavnog suda su bili sljedeći, da se tom odlukom krši Ustav BiH, pa i na kraju Ustav Republike Srpske i da se krše određene odredbe međunarodnog prava“, dodao je Trnka.
Pojasnio je kako je donošenjem ovakve odluke prekršeno međunarodno i domaće pravo.
“Prvo što se tiče kršenja Ustava BiH, radi se o tome da je ta odluka bila jednostrana odluka srpskih poslanika i da se nije vodilo računa o ostalim građanima. Ustav RS je utvrdio da su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna i na području RS. Drugi razlog je da je prekršena i međunarodna konvencija o zabrani rasne diksriminacije.
Ta konvencija je sastavni dio Ustava BiH. Dakle, prekršeno je međunarodno i domaće pravo donošenjem jedne takve odluke.
Kasnije je Skupština RS ponovo donijela taj zakon sa malim izmjenama, pa je opet Ustavni sud donio odluku poništavajući odluke Skupštine RS. Imamo permanentno kršenje međunarodnog prava“.
Treba li djelovati Tužilaštvo BiH?
“U krivičnom zakonu BiH je propisano da svako onaj ko ne provodi odluke Ustavnog suda i drugih sudova čini krivično djelo.
Tada treba da djeluje Tužilaštvo, podnese zahtjev pred nadležnim sudom koji će poslije izreći sankciju. Isti slučaj smo imali sa Zakonom o zabrani negiranja genocida, i tada je definisano da treba intervenisati prema onima koji ne poštuju odluke“, pojasnio je Trnka.
“Tužilaštvo pokazuje da se ne snalazi, da ne znaju koga bi okrivili jer vrlo često kolegijalni organ donosi odluke, u ovom slučaju Skupština RS pa se Tužilaštvo dvoumi ko je ustvari odgovoran, da li poslanici u skupštini, predsjednik RS ili onaj ko je potpisao takve akte”, kazao je Trnka.
Dalje ističe da može biti da se Tužilaštvo boji potencijalnih posljedica u slučaju podizanja optužbe.
“Može biti i da se boje konsekvenci ako bi se podigla takva otpužba, da li bi represivni organi mogli provoditi svoje odluke na području RS. U svakom slučaju, Tužilaštvo i VSTV moraju potražiti relevantan odgovor na ovo pitanje i učiniti da funkcionira pravni poredak”.
“Potpisnici Dejtona su Republika BiH, republika Hrvatska i tadašnja republika Jugoslavija. Na neki način glavni akteri u Dejtonskom sporazumu bila je tzv. kontakt grupa od SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Rusije.
Onda je u tehnologiji pregovaranja gdje su postojale delegacije svih ovih učesnika, Amerikanci bi napravili prijedlog pa bi potom kontakt grupa donosila svoje odluke. Tada je bilo vrlo osjetljivo kako usaglasiti njihove interese, pa onda interese BiH i susjednih zemalja”, kazao je Trnka.
“Na tim dogovorima su prihvaćena dva principa: 1. da će BiH imati dva entiteta i 2. da će teritorijalna podjela biti 51 posto za BiH i 49 posto za RS. Kada su počeli pregovori, rečeno je da su ove dvije stvari već rješenje i da o tome neće biti razgovora“, poručio je.
“Dodik i vlasti iz RS zamjenjuju teze. Strane sudije postoje u Ustavnom sudu zbog toga jer ima pritisaka za secesiju od BiH. Ured Visokog predstavnika i Ustavni sud sa stranim sudijama su posljednje brane da se ne provede otcjepljenje RS od BiH.
Dakle, neka promjene svoj koncept i neće biti stranih sudija u Ustavnom sudu”, ističe Trnka u razgovoru za N1.
Pogledajte gostovanje.
