Iako je Evropska unija još prije nekoliko godina najavljivala da će ukinuti ljetnje i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, to se još nije dogodilo.
Svrha ljetnog računanja vremena je ekonomske prirode – dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.
Prva je ljetno računanje vremena (od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine) uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.
Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje uređaja za rashlađivanje zraka u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni.
Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.
Zimsko računanje vremena
U Evropi se, pa tako i u Bosni i Hercegovini, ljetnje računjanje vremena se ove godine završava 29. oktobra, što znači da ćemo u noći između 28. i 29. oktobra, u 3 sata ujutro, kazaljke sata pomjeriti jedan sat unazad, to jest na 2 sata ujutro.
Računari, mobilni telefoni i drugi savremeni uređaji koji pokazuju tačno vrijeme automatski će da “pređu” na zimsko računanje vremena.
Ako imate i dalje neki analogni pokazivač vremena ili stariji uređaj koji “ne zna” automatski da odradi tu radnju, ne zaboravite da pomerite kazaljke jedan sat unazad, sa 3 na 2h.
Još se ne zna kada će EU konačno ukinuti pomjeranje sata, ali je u susjednoj Hrvatskoj koja je članica Unije, primjera radi, uredba o ljetnjem i zimskom računanju vremena na snazi do kraja 2026. godine.
