Filozof Boris Buden ističe, da prema njegovom viđenju, ljudi često – kako bi se spasili od te stigme – pokušavaju interpretirati Balkan u nekom otvorenom smslu, te poručuje kako moramo izaći iz začaranog kruga u kojem Balkan neprestano očekuje da ga neko prizna.
“Ovo mjesto na kojem jesmo, Sarajevo, Bosna i Hercegovina – to je mjesto koje ima jedno veoma autentično historijsko iskustvo, koje je s jedne strane traumatsko, ali je s druge strane to je iskustvo heterogenosti. Nema niko koga bi se ovdje trebalo učiti kako živjeti zajedno – pa stotinama godina su živjeli. Ako neko hoće reći da je to balkansko iskustvo, neka to kaže, ali Balkan je nešto iz čega Evropa treba učiti za svoju budućnost”, poručuje Boris Buden te na pitanje o tome šta Balkan čini tako problematičnim mjestom u geopolitičkim raspravama, odgovara da treba problem razumijevati kroz prizmu političke logike.
Ističe da su se svi ratovi ovdje odvijali su političke činjenice i treba shvatati njihovu političku logiku
“Zadnji rat koji je doveo do raspada Jugoslavije i strašnog rata u Bosni i Hercegovini, ima svoju političku logiku. Ta logika nije logika nekakvog zaostalog balkanskog mentaliteta, nego je uzrok rata – što je Marija Todorova naglasila – konačna evropeizacija Balkana, odnosno uvođenja koncepta nacionalne države na područje u kojem one kao takve nisu postojale (u onom smislu jedne nacije, jednog jezika, jedne kulture).
Zaključuje da je ta ideja, kako ovdje treba nešto završiti, u smislu konačne realizacije nacionalne države, nešto je s čime su se naše nacionalističke elite identificirale.
“Htjele su svoje države da vladaju u njima. Ali ovaj kulturni materijal ovdje bio je protiv toga, i zbog toga je bilo potrebno nasilje. Dakle, uzroci su politički. Ovdje ljudima nije u krvi nikakav rat – u njihovim nadama i snovima je mir, a ne rat”, objašnjava Buden, prenosi N1.
