Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt suspendovao je Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti entiteta Republika Srpska, a koji je trebao stupiti na snagu večeras u ponoć.
Visoki predstavnik odluku je donio nakon vanredne sjednice Vijeća za provedbu mira, a nakon jasnog naloga Ustavnom sudu BiH “da hitno reaguje, jer bi u protivnom mogla nastupiti nepovratna šteta.”
Član 1.
Nalog od 12. aprila 2022. godine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 22/22) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 16/23)
čija primjena se obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom.
Član 2.
Visoki predstavnik zadržava pravo da dodatno produži primjenu Naloga od 12. aprila 2022. godine, s ciljem da se obustavi primjena bilo kojeg budućeg zakona ili drugog pravnog akta, kojima se jednostrano reguliše pitanje državne imovine na način za koji visoki predstavnik smatra da onemogućava postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne imovine.
Najavljeno je, podsjetimo, nekoliko zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornog zakona, od članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, 11 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentrane skupštine BiH (PS BiH) na čelu sa SDP-om, ali delegata u Domu naroda PS BiH na čelu sa SDA.
S obzirom da Ustavni sud BiH nije reagovao, to je učinio OHR.
Visoki predstavnik je sličan zakon suspendovao i prošle godine u aprilu, dan prije stupanja na snagu do konačne odluke Ustavnog suda BiH, a nakon najavljenih zahtjeva za ocjenom ustavnosti.
Novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti entiteta Republika Srpska usvojen je u decembru, no gotovo je identičan prošlom zakonu kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, uz ostalo obrazloživši kako pitanje državne imovine ne može biti regulisano entitetskim zakonom – javlja N1.
Predsjednik Ustavnog suda BiH ima diskreciono pravo prema pravilima suda da bez sazivanja Plenarne sjednice na kojoj se inače odlučuje o predmetima iz ustavne nadležnosti donese odluku o Privremenoj mjeri, no to se nije desilo zbog čega je reagirao Visoki predstavnik.
Podsjetimo, državna imovina se odnosi na onu nepokretnu imovinu koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine, ali i ona kojom je BiH upravljala kao nekadašnja savezna republika SFR Jugoslavije.
