Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su pojedini predstavnici međunarodne zajednice trebali ozbiljno da shvate zvaničnike Republike Srpske kada su govorili da neće prihvatiti bilo kakvo nametanje. S druge strane, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charles Michelu, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu europskog puta Bosne i Hercegovine.
Šta je poručio Dodik?
“Samo djelimični pokušaj Evrope da se izvuče iz ovog gliba, aposlutno može da proizvede prestanak evropskog puta, ali to su oni izabrali i sada mogu to da rješavaju sa ovim Kristijanom Šmitom”, naglasio je predsjednik Republike Srpske upitan da prokomentariše odluku visokog predstavnika da nametne izmjene Izbornog zakona.
Predsjednik RS je rekao da ga ne čudi što su Nijemci bili u tome, ali ga čudi odakle Britanci da to podržavaju.
“Sve je to licemjerno, ali u svakom slučaju ono što ćemo mi raditi i kako i šta mislimo o nametanjima mogu svi zajedno da gledaju sutra u direktnom prenosu”, poručio je Dodik. Što se tiče “Trojke” i njihove reakcije povodom nametanja zakona, Dodik je rekao: “Moguće je da se pripreme druge”.
S druge strane, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charles Michelu, predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu europskog puta Bosne i Hercegovine.
Krišto je podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i kazala kako je “svima u Bosni i Hercegovini jasno da je za Bosnu i Hercegovinu od posebnog značaja cjelokupna izborna reforma”. Istaknula je kako Bosna i Hercegovina kao buduća zemlja članica Europske unije treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja ili preglasavanja.
“Sukladno tome, Krišto je podsjetila da se s posebnom pažnjom radi na usuglašavanju Izmjena i dopuna Izbornog zakona. Nadležno ministarstvo pravde je 21. marta 2024. uputilo u proceduru nacrt Zakona. Isti se trenutno nalazi u javnoj raspravi na koji svi u BiH u ovome trenutku mogu dati svoje komentare i amandmane”, stoji u njenom saopštenju.
Radi se, podsjetimo, o nacrtu na koji je Američka ambasada u Bosni i Hercegovini nedavno uputila oštre kritike, istaknuvši da prijedlog podrazumijeva “de facto hrvatsku izbornu jedinicu”.
Osvrnula se na jučerašnji Schmidtov potez rekavši kako je “nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 popravaka nespojivo s Europskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za neovisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, uzevši u obzir da se radi o Zakonu na kojem počiva demokratski sustav i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.”
“Čvrsto držim da nametanje odluke o izmjenama i dopunama izbornog zakona BiH, za mene, kao predsjedateljicu Vijeća ministara BiH predstavlja jedan neočekivani izazov na koji ćemo, skupa s vama, morati odgovoriti na način da se ne ugrozi naš EU put, kao niti rad institucija BiH jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka“, kazala je Krišto u svom pismu visokim dužnosnicima EU.
Na kraju pisma, Krišto je navela kako je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad te jačati povjerenje i poštivanje između građana u BiH, te dati potporu rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH.
Iskazala je uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak nužno potreban za sve u BiH pa i europski put.
