Almir Karahodža je kao dijete napustio Stolac, te je sa porodicom otišao put Švedske. U ispovijesti za N1 govorio je o tome kako je nakon završetka dva fakulteta postao uspješan poslovni čovjek koji rukovodi velikim lancem stomatoloških ordinacija u Švedskoj.
Međutim, on nije zaboravio svoje korijene i odakle dolazi, te svoje slobodno vrijeme posvećuje malađim generacijama koje podučava bosanskim narodnim igrama i nošnjama te kulturi i tradiciji sa ovih prostora.
Na početku je Karahodža govorio o svom putu iz ratom zahvaćene BiH ka Švedskoj.
“1994. godine smo došli u Švedsku.
Sve je to krenulo da se čovjek morao boriti. Prvo se borilo u ratu, da ostaneš živ, da preživiš. Nismo imali hrane, ničega. Otac bio u zatvoru.
Onda smo dobili drugu šansu da živimo u drugoj državi, pa je i tu krenula borba. Ne možeš sebe gledati kao žrtvom i doseljenikom, već kako da uspiješ u novoj državi i sredini”, prisjetio se Karhodža.
Sada je on direktor stomatoloških klinika širom Švedske.
“Imamo preko 240 uposlenika i ja sam tu regionalni šef i direktor firme”, naveo je on.
Također, Karahodža je za N1 je naglasio šta je za njega najveći uspjeh otkako je iz ratom zahvaćenog Stoca stigao u Švedsku.
“Moj najveći uspjeh je da nisam zaboravio ko sam i šta sam i to je zahvaljujući roditeljima.
Ponos je preživjeti rat i nastaviti dalje. Ne gledati sebe kao gubitnika iako su moje najljepše godine oduzete kao i mnogim mojim vršnjacima.
Meni je bilo da što više pokažem u novoj državi”, istakao je Karahodža.
Svoje slobodno vrijeme Karahodža posvećuje djeci i kako da djeca rođena u Švedskoj ne zaborave kulturu i tradiciju iz BiH.
“Formirao sam svoje KUD Zlatni behar 2010. godine. Od tada smo osam puta prvaci Švedske. Sva ova djeca koja igraju su rođena u Švedskoj i kada obuku narodnu nošnju, vidiš Bosnu u njima”, s ponosom je istakao Karahodža.
Karahodža je dodao da su i Šveđani oduševljeni kada vide djecu u bosanskoj narodnoj nošnji. Volio bi, kaže, da provodi vrijeme malo u Švedskoj, malo u BiH.
“Mora li se ići u penziju sa 68, 69. godina. Zašto ne otići sa 55. godina?”, kazao je.
