Evropska unija, kao što je to bilo i do sada, ustraje u stavu da bi bilo bolje kada bi pregovori o izbornim i ustavnim reformama u BiH uspjeli, ali da se, bez obzira na to, izbori trebaju održati u predviđenom roku, javlja “Jutarnji list”.
I prije se u raznim dokumentima službi Evropske unije naglašavala potreba za izbornim reformama, jer bi time BiH ukinula i brojne prepreke na putu prema Evropskoj uniji i poboljšala funkcionalnost svojih institucija.
Ali u isto vrijeme su naglašavali stav, koji očigledno dijeli velika većina u EU, pa i zajedničke institucije, da se izbori trebaju održati i u slučaju neuspjeha napora za reformom izbornog sistema.
Iako se to spominjalo uglavnom u “Non paperima” ili u dokumentima za raspravu u Vijeću Evropske unije, taj stav je odražavao volju većine država članica EU.
Hrvatska je bila i ostala u manjini po ovom pitanju te se uspjela jedino izboriti za spominjanje konstitutivnosti naroda u BiH u strateškom kompasu EU, koji je strateški okvir za sigurnost EU u sljedećih desetak godina.
No to je imalo, kao što vidimo, mali učinak na terenu, odnosno u pregovorima o izbornim reformama.
Evropska komisija
Ana Pisonero, glasnogovornica Evropske komisije za proširenje i susjedstvo, iznijela je stav Europske komisije nakon što je izborna komisija u BiH zakazala izbore za oktobar.
“Od ključne je važnosti da se održe pošteni, slobodni i inkluzivni izbori u oktobru, kao što je i zakazano, kako bi se građanima omogućilo korištenje temeljnog prava glasa.
Ne može biti preduvjeta i opstrukcije – rekla je ona, izražavajući stav Evropske komisije.
EK je pozvala i na osiguravanje finansijskih sredstva potrebnih za organiziranje izbora, onako kako je predviđeno zakonom.
Iako EU smatra da se izbori moraju održati u roku, podsjećaju da to ne znači da se odustaje od napora za reformu kojom bi se ukinula diskriminacija.
Ali kada spominju “diskriminaciju”, u EU najviše misle na slučaj Sejdić Finci, a ne na ono što ponavljaju u HDZ-u – “legitimno predstavljanje Hrvata”.
“U konačnici, potreba za uklanjanjem diskriminacije u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, poboljšanjem integriteta izbora i jačanjem funkcionalnosti institucija u BiH neće nestati.
Ove reforme su ključne za put BiH prema EU, kao što je i naglašeno u ključnim prioritetima mišljenja Europske komisije”, rekla je glasnogovornica EK zadužena za pitanja proširenja i politiku prema susjedstvu.
Pregovori
Na pitanja o najavama predstavnika Hrvata u BiH o teritorijalnom ustroju BiH, u Komisiji su odgovorili da je “svaka inicijativa koja ugrožava jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH neprihvatljiva“.
EU je, preko direktorice u Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angeline Eichhorst, direktno bila uključena kao posrednik u pregovorima političkih čimbenika u BiH o izbornoj reformi.
Te napore je podržao i SAD, i to uz angažman čak dvojice izaslanika, onoga za Zapadni Balkan Gabriela Escobara i posebnog za izbornu reformu u BiH Matthewa Palmera.
Svi ti napori nisu urodili plodom, ali i EU i SAD odgovornost za neuspjeh prebacuju na političke lidere u BiH jer, kažu, “jedino oni mogu postići dogovor o izbornoj reformi, a mi im samo možemo u tome pokušati pomoći”.
EU smatra trenutnu situaciju u BiH kao “najveći političku krizu od kraja rata”, ali glavnu prijetnju sigurnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH vidi u ponašanju vodstva RS i Milorada Dodika.
Ipak, činjenicu da nije došlo do izborne reforme EU će i dalje koristiti kao argument protiv davanje pozitivne ocjene BiH za stjecanje statusa kandidata za EU.
