Glasnogovornica Evropske komisije za unutrašnje poslove i migracije Anitta Hipper izjavila je da su nedavni pravni akti koji su usvojeni u Republici Srpskoj podrivaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i funkcionalnost državnih institucija. Dodala je da to ugrožava temeljne slobode građana i da navedene aktivnosti su također u suprotnosti s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji. Dotakla se i predsjednika RS Milorada Dodika koji je, podsjećamo osumnjičen za napad na ustavni poredak.
“Kada je riječ o Miloradu Dodiku, također smo se jasno izrazili – naglasili smo suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, koji moraju biti poštovani.
Svaka radnja protiv tih principa će imati posljedice”, kazala je Hipper.
Hipper se dotakla i misiji visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost (HRVP) Kaje Kallas odnosno šta je ključna poruka za BiH.
“Kada govorimo o misiji visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost (HRVP) Kaje Kallas u tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jedna ključna poruka je da je integritet EU najbolja garancija za prosperitet i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
EU je posvećena evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, njenoj stabilnosti i sigurnosti. Dakle, to je vrlo važna poruka koju ćemo prenijeti. Evropska unija je također u potpunosti posvećena podršci vladavini prava i jačanju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine, što je neophodno i za njenu budućnost u EU”, navela je Hipper.
Dvije reforme su ključne
Guillaume Mercier, portparol Europske komisije je ponovila ranije stavove iz EU da BiH mora napraviti relevantne korake koji su navedeni u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. godine.
“Za sve zemlje, pristupanje Evropskoj uniji je proces zasnovan na zaslugama, i svaka kandidatkinja se procjenjuje na osnovu vlastitog napretka u ispunjavanju svih kriterija. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zemlja treba nastaviti svoje napore kako bi poduzela sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine, kako bi Savjet bio u poziciji da usvoji pregovarački okvir.
Između preporuke Komisije o otvaranju pregovora iz novembra 2023. i izvještaja Komisije iz marta 2024, BiH je uspjela ostvariti konkretne rezultate.
To otvara put za odluku Savjeta o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.
Sada je Komisija u procesu pripreme pregovaračkog okvira, ali da bi se to desilo, potrebno je da BiH poduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022. godine. Dakle, sada ohrabrujemo BiH da se vrati toj pozitivnoj dinamici”, istakao je Mercier.
Dvije reforme su ključne, naglasio je on.
“Istakao bih dvije ključne reforme: usvajanje zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. Također smo zatražili da BiH imenuje glavnog operativnog pregovarača i pregovarački tim, jer nam je veoma važno da BiH može govoriti jednim glasom u kontekstu daljih pregovora o pristupanju EU.
Također očekujemo da BiH imenuje nacionalnog IPA koordinatora i finalizira nacionalni program za usvajanje pravne stečevine (acquis)”, objasnio je Mercier.
BiH je upućen još jedan poziv da dostavi svoj reformski program te da Evropska komisija, kako je naglasio Mercier ostaje dostupna za pružanje tehničke, finansijske i političke podrške BiH uz pomoć da BiH napreduje na svom evropskom putu.
