Naime, nakon što je voditelj predstavio gošću emisije i najavio razgovor o njenim pogledima “na državu, entitet, Banjaluku, politiku i sve ostalo”, Trivić je ustvrdila da u Ustavu BiH nigdje nije napisano da se radi o državi:
“Dobro veče Vama, Mato, dobro veče gledaocima i samo jedna ispravka, ako ste mislili na državu BiH, to nigdje u Ustavu nema napisano, dakle, entiteti da, ali nigdje u Ustavu nemate državni nivo, imate samo Bosna i Hercegovina i zajedničke institucije”.
Uslijedila je opaska voditelja da je Vijeće ministara na državnom nivou, na što je Trivić odgovorila: “Ne, nego je na nivou zajedničkih (…) ne koristi se termin država”.
Da tvrdnja Trivić nije tačna, pokazuje već član 1. Ustava BiH, u kojem se navodi da Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, te da ostaje država članica Ujedinjenih naroda:
“Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama.
Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama”.
Ustav BiH
Drugi stav prvog člana Ustava određuje BiH kao demokratsku državu “koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”, a sljedeći stav definiše da se BiH “sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske”.
Suprotno tvrdnji Trivić, Ustav BiH u još nekoliko navrata definiše BiH kao državu, spominjući, pored tog termina, i osnovna državna obilježja, poput glavnog grada, simbola, državljanstva i drugih.