Politika službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini ne koristi ni Hrvatskoj, ni regiji ni Europskoj uniji, tvrdi Adis Ahmetović, izvjestitelj SPD-a u Bundestagu za zapadni Balkan koji smatra da je u BiH građanski model moguć.
Ahmetović, 28-godišnji je političar vladajućih njemačkih socijaldemokrata, u Zagrebu je boravio nedugo nakon što je u Berlinu javnosti predstavljena rezolucija o Bosni i Hercegovini koju je vladajuća koalicija podnijela parlamentarnim odborima.
Imenovan izvjestiteljem Bundestaga za zapadni Balkan početkom ove godine, Ahmetović je Hini naglasio da je takvu rezoluciju bilo važno donijeti jer je ruska invazija na Ukrajinu pokazala šta se može dogoditi ako prevladaju etničke provokacije, separatizam i autoritarna politika.
Njemački zastupnici u rezoluciji traže snažniji angažman Berlina u BiH u vrijeme “sve većih napetosti i separatističkih tendencija”. Žele i da se na nivou EU sankcioniraju pojedinci koji destabiliziraju tu državu.
U rezoluciji su izdvojena imena Milorada Dodika, člana Predsjedništva i Dragana Čovića, predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH.
Dijelu kritičara zasmetalo je što se u rezoluciji se ne spominje ime lidera SDA Bakira Izetbegovića.
Vladajući u Njemačkoj su “protiv svih nacionalističkih pokreta u BiH”, naglašava Ahmetović.
“Na prvoj stranici inicijative jasno piše da smo protiv bošnjačkog, srpskog i hrvatskog etnonacionalizma”.
Ahmetović ističe da su Dodik i Čović navedeni jer zagovaraju secesionizam, što je kriterij za uvođenje sankcija – Dodik prijeti odcjepljenjem RS, a Čović govori o osnivanju trećeg entiteta.
Njemački zastupnik kazao je kako ni od koga iz hrvatskih vlasti nije jasno čuo javno protivljenje ideji trećeg entiteta.
Pristup Hrvatske prema BiH “nije ni u korist njoj samoj, ni regiji, ni Europskoj uniji”.
Ahmetović smatra kako većina stanovnika BiH, bez obzira za narodnost, želi građansko uređenje i napuštanje etničkih principa pri biranju vlasti, suprotno političkim elitama.
“Izborni zakon koji uzima u obzir etnički pristup ne postoji nigdje u svijetu, osim u jednoj državi – Libanonu, koji je godinama nestabilan”, rekao je Ahmetović.
U toj bliskoistočnoj zemlji predsjednik je biran iz redova maronita, premijer je sunit, a predsjednik parlamenta šijit.
“Ako je to vizija za državu poput BiH, onda je pogrešna”.
Ahmetović kaže da mu je jasno zašto ‘sve tri strane’ bosanskohercegovačkog vodstva žele zadržati etnički princip.
“Oni se time hrane i održavaju na vlasti”, rekao je Ahmetović.
Njemački izvjestitelj smatra kako nije naivno vjerovati da bi u građanskoj BiH ljudi birali neovisno o etničkom predznaku pa da predsjednik jednog dana bude pripadnik srpskog ili hrvatskog naroda.
“Ja se zovem Adis Ahmetović i dobio sam najviše glasova u Hannoveru”, kazao je. U Crnoj Gori je premijer Albanac, a Sjedinjene su Države imale crnca za predsjednika.
“Zašto se ne može raditi na tome i u BiH?”, pita Ahmetović.
Jasno mu je da “etničke podjele neće nestati sutra niti za godinu”.
“Ali to je proces”, nešto na čemu treba raditi, a “država ne može funkcionirati ako etnonacionalističke stranke blokiraju rad vlasti”.
BiH već četiri godine ima tehničku vladu, podsjeća njemački zastupnik.
Za Željka Komšića, hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu kojeg hrvatski političari kritiziraju da je u to tijelo ušao zahvaljujući glasovima Bošnjaka, Ahmetović kaže da je izabran po zakonu. Njemu Komšić, “koji je bio već na audijenciji kod pape”, objektivno pripada konstitutivnom narodu Hrvata u BiH.
Tvrdi da on to nije u očima HDZ-a jer “ne vodi konzervativnu i etničku politiku, nego traži građansku državu”. Lako je kritičan prema hrvatskim vlastima, Ahmetović kaže da mu je Hrvatska bliska zemlja u kojoj je proveo puno vremena, a ovdje su mu i porodični korijeni. Porodica mu je živjela u Zagrebu do 1995. U glavnom hrvatskom gradu rođen mu je brat i živio mu je djed.
“Kad bih bio protiv Hrvatske i hrvatskog naroda, bio bih protiv svoje porodica”, istakao je.
“Ne želim misliti u tim kategorijama, to je primitivno”, rekao je Ahmetović, ali je ovaj put imao potrebu to naglasiti jer se pojavljuju medijski natpisi u kojima ga se opisuje protivnikom Hrvatske.
Ahmetović je za Srbiju kazao kako je možda mogla održavati bliske odnose i sa zapadom i s Rusijom, da je čak i mogla biti “most između EU-a” i Moskve, no da se nakon ruske invazije mora odlučiti je li i dalje vjerna europskom putu.
“Ovo nije samo rat za teritorij, nego je i sukob vrijednosti – između slobode i neslobode, demokracije i autokracije”, rekao je.
“Bilo bi dobro čuti jasan odgovor od Srbije ako želi postati članica EU u bližoj budućnosti”.
Rekao je i kako je ‘velika sramota’ to što Sjeverna Makedonija nije dobila status kandidata za članstvo u EU iako je čak i promijenila ime kako bi joj Grčka uklonila veto. Ali ju je potom blokirala Bugarska. No, nova njemačka vlast stvarat će dodatan pritisak da se ubrza proces integracije te i drugih zemalja u EU.
Olaf Scholz, kancelar iz Ahmetovićeve stranke, u svom nedavnom govoru u Bundestagu rekao da je ‘jedan od najvećih interesa integracija zapadnog Balkana u EU’.
Njemački čelnik zato uskoro ide na put na kojem će posjetiti Beograd, Prištinu, Skoplje, pa i Sofiju, u koju ‘ne ide tek tako’, znakovito je rekao Ahmetović.
