Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana Zijad Bećirović govorio je za Faktor o sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se raspravljalo o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Može li se s obzirom na činjenicu da se obratio visoki predstavnik Christian Schmidt, i pored protivljenja Rusije i Kine, sada kazati da je on ipak dobio potvrdu Vijeća sigurnosti da jeste visoki predstavnik, što mu se uporno osporava?
– Najvažnije članice EU i NATO na čelu s SAD podržavaju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. On prevashodno predstavlja i politiku SR Njemačke, koja nakon odlaska Angele Merkel ima drugačiji, pozitivniji odnos i pristup naspram BiH.
Rusija je još jednom pokazala da je protiv BiH na njenom putu u NATO i Evropsku uniju što je “otvorilo oči” članicama NATO-a i EU-a, da se što prije moraju riješiti “putinovaca” u BiH, koje predvodi Milorad Dodik.
Uloga visokog predstavnika i OHR-a je ključna u obračunu sa “putinovcima”, jer oni realno predstavljaju potencijalne borbene falange vladara Kremlja – počeo je Bećirović.
Istup Džaferovića?
Kako biste ocijenili istup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića?
– Vrlo ozbiljan nastup koji je sadržavao konzistentnost njegove politike i konciznost i odmjerenost u izjavama.
Jasno su naglašena najvažnija pitanja za Bosnu i Hercegovinu.
Šta je u biti bio plan člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je poslao u New York predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltiju, a koji mu je propao sudeći prema njihovim prilično ljutitim reakcijama?
– Identičan plan kao i sa dugogodišnjim srpskim lobistima u SAD, koje plaća Vlada Republike Srpske.
Nakon silnog lobiranja u SAD, Milorad Dodik je opet završio na američkoj crnoj listi utvrdivši svoju poziciju.
Slanje Zorana Tegeltije u SAD liči na to, što pokazuje svu ispraznost i dezorijentaciju Dodikove politike, koja se kobno završava po njega ali i entitet RS.
Govori predstavnika Srbije i Hrvatske?
Govori predstavnika Srbije i Hrvatske nisu baš bili prijateljski u odnosu na BiH? Izostavljali su kao i do sada podršku suverenitetu naše zemlje. Kako to komentirate?
– Izostavljanje podrške suverenitetu Bosne i Hercegovine od bilo koga je isto kao da osporavate suverenitet SAD. Dok SAD priznaje suverenitet BiH, onda svi drugi koji ne priznaju suverenitet BiH ulaze u problem. Što prije shvate bit će svima lakše.
Očekujem podršku najvažnijih i najjačih država prema BiH, na način kao što pružaju Švedskoj i Finskoj, koje žele u NATO, tj. da su se obavezali da će štititi suverenitet tih država u slučaju ruskog napada ili uplitanja u unutrašnja pitanja.
Pobjeda bh. diplomatije ili?
Da li je sve što se događalo u Vijeću sigurnosti UN BiH pobjeda bh. diplomatije i države Bosne i Hercegovine, te pobjeda samim tim što bez ispunjavanja uvjeta 5+2 neće biti zatvaranja OHR-a a što zagovaraju Rusija, Srbija i bh. entitet RS?
– Treba hladno procjenjivati situaciju i očigledno je, da se ruskim napadom na Ukrajinu u velikoj mjeri promijenio i stav prema Bosni i Hercegovini.
BiH je opet došla u fokus najutjecajnijih i najjačih država. BiH mora imati i formalne i faktičke zaštitne garancije, da će NATO intervenirati u BiH ukoliko Dodik krene u realizaciju secesije po nalogu Moskve. Kada Zapad da takve garancije Bosni i Hercegovini, kao što daje Švedskoj, Finskoj i nekim drugim državama, onda možemo govoriti o jasnosti zapadne politike prema BiH.
Imala je BiH i krajem devedesetih godina prošlog vijeka podršku, od priznanja nezavisnosti i članstva u UN-u, pa je doživjela dvostruku agresiju, genocid zbog embarga i šutnje zapada. Još se dosta toga treba uraditi da BiH dobije mjesto koje zaslužuje i da bude definitivno zaštićena.
Dešavanja u New Yorku u UN-u su potvrda, da se treba nastaviti sa još jačim, ozbiljnijim i obimnijim diplomatskim i svakim drugim aktivnostima za odbranu i budućnost BiH.
