Čović je stigao u Brisel, ali je umjesto da dođe na sastanak, ostao je u hotelu.
Upravo to je i najavio ukoliko na sastanak bude došao i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, međutim Charlesu Michelu je rekao da se ne osjeća dobro te da ima problem s pritiskom.
Političkim sporazumom koji je bh. liderima ponuđen u Briselu predviđno je odbacivanje principa “konstitutivnih naroda”, ako je suditi po sadržaju dokumenta koji je procurio u medije.
Naime, po istom se bh. lideri obavezuju na ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog sud za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i preporukama Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR i GRECO-a.
Uz to, obavezuje se da će se odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovali na putu ka EU.
Međutim, šta znači provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava? Ni manje ni više nego provođenje presude Zornić u kojoj je Sud u Strazburu naložio odbacivanje konstitutivnosti naroda kao posljedicu činjenja genocida i etničkog čišćenja.
Konstatujući da se “aplikantica (Azra Zornić) ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od „konstitutivnih naroda“ (odnosno, Bošnjaka , Hrvata i Srba ), nego jednostavno kao građanka Bosne i Hercegovine, te da time ne može biti kandidat na izborima za drugi dom državnog parlamenta (Dom naroda), kao ni za kolektivnog šefa države (Predsjedništvo), u kontekstu daljeg odnosa spram prava “konstitutivnih naroda” Sud se u tački 43. poziva na presudu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine te pored ostalog zaključuje:
“U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“.
Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje.
S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, stoji u presudi Zornić.
Kako stoji u dokumentu, lideri političkih stranaka zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ponavljaju svoju opredijeljenost za očuvanje i izgradnju mirne, stabilne, suverene i nezavisne funkcionalne evropske države Bosne i Hercegovine, uspostavljene u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir.
“Također, obavezuju se na poštivanje principa vladavine prava i sprovođenje slobodnih i demokratskih izbora, kao i razvijanje demokratskih institucija na svim nivoima vlasti, kao i principe i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija i demokratska društva i budućnost Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji”, stoji u dokumentu.
Također, kako je navedeno u dokumentu, naglašavaju važnost provedbe reformi koje unapređuju evropske integracije Bosne i Hercegovine, odnosno 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije.
“Učesnici ponavljaju Zajedničku izjavu članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prepoznaju važnost političkog trenutka i odgovornosti prema svim građanima Bosne i Hercegovine, te podsjećaju na rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o agresiji na Ukrajinu, usvojenu 2. marta 2022. godine”, navodi se u dokumentu.
Za postizanje ovih ciljeva, istaknuto je u dokumentu, učesnici se slažu da je neophodno ojačati povjerenje, dijalog, izgradnju kompromisa i raditi na miru i međusobnom poštovanju među svim narodima i građanima u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu su dalje navedene obaveye i opredjeljenja lidera političkih stranaka i članova Predsjedništva BiH:
Posvećeni su prosperitetu, demokratskom funkcionisanju i sigurnosti Bosne i Hercegovine, i obavezuju se da će konstruktivno poduzeti neophodne reforme kako bi zaštitili i unaprijedili ove ciljeve.
Naglasiti važnost produženja izvršnog mandata EUFOR-a Althea i njegovog kontinuiranog prisustva u Bosni i Hercegovini radi održavanja sigurnog okruženja.
Posvećeni su punom poštovanju svih konačnih i obavezujućih međunarodnih i domaćih sudskih odluka, uključujući i one Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te rade konstruktivno zajedno prema njihovoj dobroj namjeri, sa ciljem da se osigura usklađenost sa evropskim standardima.
Preduzeti sve potrebne korake da Op’i izbori 2022. godine budu efikasno organizovani i sprovedeni na uredan način, uz neophodna sredstva. Stranke će izbornu kampanju voditi pošteno, konstruktivno i bez retorike koja izaziva podjele i mržnju.
Konstruktivno će sarađivati nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u zakonom propisanim rokovima.
Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.
U tom kontekstu, teži da hitno i najkasnije u roku od 6 mjeseci od formiranja vlasti na državnom nivou usvajaju> a) Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV) i Zakon o sudovima: b) Zakon o sprječavanju sukoba interesa; c) Zakon o javnim nabavkama; d) ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, preporukama Venecijanske komisije i preporukama OSCE/ODIHR-a i GRECO-a; e) u potpunosti obnoviti redovan politički dijalog sa EU, uključujući kroz strukture SSP-a i poduzeti sve potrebne korake kako bi zemlja imala koristi od fondova EU u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), uključujući blagovremenu ratifikaciju finansijskog okvira i Partnerski sporazum.
Nadalje, s ciljem da Bosna i Hercegovina ostvari kritičnu masu reformi i odlučno napreduje na svom putu prema EU, saglasni su da preduzmu korake:
a) osigurati potpuno funkcioniranje institucija na državnom nivou i osigurati da odluke. u pogledu nadležnosti na državnom nivou preuzimaju se na državnom nivou, te da se nakon izbora preduzme konstruktivan dijalog o temeljnim pitanjima koja se tiču funkcioniranja države, uključujući pitanja kao što su javna imovina i usvajanje strategija za cijelu zemlju u oblastima zajedničkih nadležnosti, u skladu sa ključni prioritet koji zahtijeva da se osigura pravna sigurnost u raspodjeli nadležnosti između nivoa vlasti b) ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući osiguravanje da organi za provođenje zakona i pravosuđe mogu djelovati neovisno i imati sva potrebna sredstva za uspostavljanje evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda, uključujući i visoke nivo. c) poduzeti korak ka poboljšanju ukupnog funkcionisanja javne uprave osiguranje profesionalne i depolitizirane državne službe.
Nastaviti usklađivanje Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući implementaciju i saradnju u oblastima obuhvaćenim Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, u skladu sa članom 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Posvećeni su poduzimanju konkretnih koraka za promoviranje okruženja pogodnog za pomirenje u cilju prevazilaženja naslijeđa rata, u skladu sa ključnim prioritetima i Zajedničkom izjavom članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Pozdravljajuaktivnu podršku EU i olakšavanje dijaloga, izgradnju povjerenja i povjerenja u cilju završetka gore navedenih aktivnosti.
