Biden i Erdogan obavili razgovarali su tokom NATO samita u Briselu.
Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan opisali su svoje prve razgovore kao “produktivne”, ali nisu najavili veći napredak u odnosima dviju zemalja – piše Glas Amerike.
Biden je rekao novinarima nakon sastanka u ponedjeljak na marginama samita NATO-a u Briselu da su razgovori bili “pozitivni i produktivni”, te je “uvjeren da ćemo s Turskom postići stvarni napredak”.
Erdogan je razgovore okarakterizirao kao “produktivne i iskrene”.
“Mislimo da nema odnosa između SAD-a i Turske koji su nerješivi i da su područja suradnje za nas bogatija i veća od problema”, rekao je.
Razgovori dolaze u trenutku kada se dva saveznika u NATO-u sukobljavaju oko niza pitanja, uključujući Siriju, Libiju i prodaju ruskog oružja Turskoj.
Sjedinjene Države sankcionirale su Tursku u decembru zbog kupovine ruskog oružnog sistema i nedavno kritizirale kršenje ljudskih prava u Turskoj.
Turska je pozvala Sjedinjene Države da okončaju podršku sirijskim kurdskim borcima, za koje Turska kaže da su povezane s kurdskom pobunom u Turskoj.
U aprilu je Biden razljutio Tursku priznavši masakr Otomanskog carstva nad 1,5 miliona Jermena od 1915. do 1917. godine kao genocid. Turska poriče da su ubistva predstavljala genocid.
Erdogan je rekao da se o armenskom pitanju nije razgovaralo tokom 45-minutnog sastanka u ponedjeljak.
Na temu turske kupovine ruskog raketnog odbrambenog sistema S-400, Erdogan je ukazao da nije postignut napredak.
“Po pitanju S-400 rekao sam (Bidenu) isto što sam imao i u prošlosti”, rekao je Erdogan.
Erdogan je rekao da su on i Biden razgovarali i o Afganistanu nakon izvještaja da bi Turska mogla preuzeti ulogu osiguranja međunarodnog aerodroma u Kabulu nakon što Sjedinjene Države povuku svoje trupe iz zemlje.
Rekao je da će Turskoj trebati “diplomatska, logistička i finansijska pomoć” Sjedinjenih Država ako želi održavati trupe u Avganistanu.
Henri Barkey iz Vijeća za vanjske odnose rekao je za VOA da Turska koristi afganistansku ponudu kako bi pridobila naklonost Sjedinjenih Država i NATO-a i nadajući se da će kasnije unovčiti dobru volju.
Primijetio je da sastanak nije dao liderima puno vremena “s obzirom na složenost problema”.