Johan Sattler, šef Delegacije EU u BiH uputio je pismo najužem rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske dan uoči sjednice na kojoj će se naći Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika da takav dokument povuku. Sattler je u pismu, koje je u posjedu Nezavisnih novina, iskazao duboku zabrinutost Evropske unije zbog kriminalizacije klevete i uvrede.
Pismo koje je stiglo i na adresu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Radovana Viškovića, premijera Republike Srpske, kao i Miloša Bukejlovića, ministra pravde te poslaničke klubove, prenosimo u cijelosti.
“Uvaženo rukovodstvo Narodne skupštine Republike Srpske,
Obraćam vam se kako bih izrazio snažnu zabrinutost Evropske unije u vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se uvodi nova glava s krivičnim djelima protiv časti i ugleda, a koje ćete razmatrati počevši od sutra.
Ovakve eventualne izmjene i dopune Krivičnog zakonika imale bi dugoročne i štetne posljedice, od ograničavanja pristupa informacijama do stvaranja klime straha i represije, te, nažalost, predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih sloboda, a time i korak unazad na evropskom putu.
Zabrinutost Evropske unije već je jasno iznesena kako nadležnim organima Republike Srpske, tako i javnosti, ali kratki podsjetnik nije naodmet.
Sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara su okosnica modernih demokratija te suštinske vrijednosti za zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.
Pravo na slobodu izražavanja sadržano je u članu 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ogleda se u 14 ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, kako je navedeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.
Kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen kandidatski status, odluka je donesena s jasnim i izraženim očekivanjem da će se raditi na cijelom nizu reformskih oblasti. Jedna od njih je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.
Kleveta je dekriminalizirana 2002. godine u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, pritisak na medije je i dalje ostao.
Na mojim nedavnim sastancima sa vlastima Republike Srpske u Banja Luci početkom marta, izrazio sam zabrinutost zbog nesavjesnog ponašanja političara javnih zvaničnika u BiH, kojima se tužbe u parničnom postupku koriste za zastrašivane novinara i nihovo prisiljavanje na autocenzuru. Kriminalizacija klevete samo bi pogoršala već ionako lošu situaciju.
Što se tiče argumenata za kojima često potežu zagovornici inkriminisanja klevete u Republici Srpsko da pojedine zemlje članice Evropske unije imaju odredbe koje inkriminišu klevetu, napominjemo da se ove odredbe ne koriste aktivno i na snazi su u zemljama sa funkcionalnim tijelima medijske samoregulacije i pravosudnim institucijama od povjerena, za razliku od konteksta smanjenja javnog prostora i zabrinutosti za slobodu medija u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj.
Prepoznajemo rastuću u zabrinutost u Bosni i Hercegovini i šire u vezi štetnih efekata dezinformacija i govora mržnje i spremni smo pomoći institucijama u njihovim legitimnim naporima u borbi protiv ovih prijetnji u skladu sa
evropskim i međunarodnim standardima, uklučujući i zahtjev za stručnim mišljenjem priznatih tijela poput Venecijanske komisije. Međutim, inkriminisanje klevete u ovom trenutku nije prikladan odgovor.
Stoga apeluemo da se u svojim daljim postupanjima vodite potrebom da se osigura puna zaštita slobode izražavanja i medija i odustanete od izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u ovom obliku”, stoji u pismu Sattlera.
