Josip Juratović, zastupnik u njemačkom Bundestagu, je u emisiji BHRT-a “Sedmica” iznio mišljenje o tome kako će se invazija Rusije na Ukrajinu dalje odvijati, da li je Vladimir Putin već u fazi iz koje nema povratka, te da li će se kriza preliti na područje zapadnog Balkana.
– Ja mislim da Putin s ovim nije računao i stvarno je podcijenio demokratiju i demokratske snage, mogućnosti jedne demokracije. On se i sam plaši demokratije, i u Ukrajini i u svojoj zemlji, i ja vjerujem da je to bio najbitniji povod za njega da riješi pitanje Ukrajine jer mu je najveći teret bio demokratski proces i demokratski razvoj u samoj Ukrajini.
Međutim, to je totalno podcijenio, ali to je tipično za mnoge autokrate i diktatore, koji u demokraciji vide slabost, slabi sustav, slab sistem koji dugo vodi dijalog, traži kompromise, ali je učinkovit i to je sada najbolje osjetio i sam Putin – kaže Juratović.
Teško predvidjeti dalji tok krize
On ističe da je teško predvidjeti sada kako će se ta kriza dalje odvijati.
– Na kraju krajeva, više i ne znamo gdje je Putin, gdje će on sam sebi postaviti granice. Nadam se da će ipak na neki način uspostaviti neku vrstu samokontrole i postaviti sebi granice da stvarno ne upadne u spiralu iz koje više nema nazad, gdje će na kraju završiti kao i svi diktatori prije njega.
Nadamo se da će ipak stati sa ratom, da će uvidjeti da, na kraju krajeva, najveću štetu pravi svom narodu, samim Rusima… Moram istaknuti ogromnu hrabrost ruskog naroda, koji pored svih opasnosti ipak izlazi na ulice i demonstrira protiv te agresije.
Mislim da je jako bitno da se to ne zaboravi, da se ovdje ne uvode sankcije protiv ruskog naroda, nego protiv Putina i njegovog režima, koji je isto tako težak i za sam ruski narod i to ne sad već dugi niz godina.
Ne znam dokle je spreman otići. U svakom slučaju, nadamo se da će ipak stati, da će uvidjeti da iz te spirale u koju je ušao nema više van, da bi mogao završiti kao i svi diktatori i da će se na kraju osvijestiti – istakao je Juratović u “Sedmici”.
Kaže da se kroz sankcije, koje su svi podcjenjivali, pokazalo da će oligarsi izgubiti moć.
– Oni će osjetiti najveću štetu, to se već sad vidi. Neki oligarsi prodaju, imamo primjer Čelzija, nogometnog kluba, i daju novac u korist ukrajinskih izbjeglica i žrtava.
To je signal koji bi trebao biti upozorenje Putinu da će na kraju izgubiti sve. Izgubit će kapital, izgubiće ljude, možda će ostati njegova privatna vojska još neko vrijeme, ali je samo pitanje kad će ga se i ona riješiti.
Ti signali su za nas jako bitni. Ja sam uvijek govorio – Rusi i ruski narod i sve što se u Rusiji odvija imaju dosta potencijala za demokraciju, za svjetsku sigurnost i svjetsku odgovornost na kraju krajeva – ocijenio je Juratović.
Dodik u neizvjesnosti
Kaže da je Milorad Dodik i sam sada u nekoj neizvjesnosti, jer je totalno izgubio kompas kada je i sama Srbija potpisala rezoluciju UN-a gdje priznaje i osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu.
– Pitanje je s kim bi on trebao sad voditi konflikte, na koji način, gdje su njegovi partneri, tako da se manje-više ne plašim toga… A što se Putina i Lavrova tiče, mislim da oni sad imaju drugih problema, da im Dodik više nema nikakvog značaja – kaže zastupnik u njemačkom Bundestagu.
– Na jednoj strani me raduje da je Evropska Unija konačno shvatila da njena sigurnost, sigurnost EU, ovisi i o stabilnosti na zapadnom Balkanu, a sad se pokazalo i kad je riječ o istočnoj Evropi, kao što je to Ukrajina.
Što se tog procesa tiče, gospođa fon der Lejen (von der Leyen) i Evropski parlament su signalizirali da bi proces oko ulaska Ukrajine u Uniju trebalo ubrzati i to je za pozdraviti.
Uostalom, mnogo mojih kolegica i kolega u njemačkom Bundestagu i u Evropi je mišljenja da to nije samo pitanje stabilnosti na istoku Evrope, nego i na zapadnom Balkanu. Nadam se da će nam u tom procesu uspjeti i zapadni Balkan bolje staviti u fokus.
Prije svega, moram podsjetiti da su i Bugarska i Slovenija te zemlje koje su tražile ubrzane procese, očekujemo da će se tako odnositi i prema Sjevernoj Makedoniji, koja je sada pred vratima, a zakočena je.
U isto vrijeme, i što se tiče Bosne i Hercegovine, nadamo se da će se i tamo procesi ubrzati kad je riječ o političkoj volji i procedurama od strane Brisela. S druge strane, moram opet reći, ta priča ima dvije strane iste medalje, a to je da treba postojati volja i u Bosni i Hercegovini.
Moram biti iskren, i vi sami znate, kad se prate procesi i tempo tih procesa u Bosni i Hercegovini na putu za Evropsku Uniju, političkim elitama, barem onim sa nacionalnim predznakom, baš se i ne žuri u Evropsku Uniju, kad vidimo koliko dugo odugovlače oko tih procedura ispunjavanja 14 tačaka da bi ti pretpristupni procesi uopće mogli početi. To ovisi o dvije strane.
Sigurnost Evrope je i na zapadnom Balkanu
Dakle, taj ubrzani proces ulijeva nadu onima koji su na zapadnom Balkanu da će Evropa konačno shvatiti da je njena sigurnost i na zapadnom Balkanu, ali u isto vrijeme moramo biti svjesni i znati da to ne ovisi samo o Evropskoj Uniji, nego ovisi i o akterima na zapadnom Balkanu jer se nikome neće progledati kroz prste onih 35 poglavlja, koja su potrebna za ulazak i koja treba implementirati u reforme i procese u samim državama. Ona će se morati ispuniti – poručio je Juratović u “Sedmici”.
– Mi imamo demokratski sistem. Lokalne vlasti ne može vam mijenjati Evropska Unija. Najesen ćete imati izbore, vi ste ti koji ćete mijenjati uslove. Ono što EU mora signalizirati je to da ona želi tu regiju, i to mora dati politički signal i donijeti političke odluke koje će onda ispunjavati briselske strukture, zvaničnici iz Brisela i zvaničnicina terenu…
Ali mora postojati jaka politička volja od strane Evropske Unije, a ne da vam se desi to što vam se desilo jesenas – da se sastanu u Sloveniji, daju devet milijardi pomoći onima koji, ustvari, koče procese za ulazak u Evropsku Uniju. Još ih na taj način nagrađuju!
Ja sam uvijek bio protiv toga da se novac daje bez kondicija. Trebalo je da daju novac, ali u isto vrijeme je trebalo da kažu da će se dobiti novac samo u tom kontekstu da se kondicionira sa demokratskim procesima i da se traže pomaci na demokratskom planu.
Tu moramo početi ozbiljnije raditi, ali još jednom napominjem – političku situaciju u Bosni i Hercegovini ne može mijenjati Evropska Unija niti bilo ko na ovom svijetu osim samog naroda. Narod mora konačno shvatiti i pitati se želi li u Evropsku Uniju ili ne. Ako žele u Evropsku uniju, onda moraju znati da sa ovakvim političkim ponašanjem kao dosada od toga ništa neće biti – ističe on.
Putin psihopata i opasnost za cijeli svijet
Na pitanje kakva je pozicija Dragana Čovića u ovoj situaciji, Juratović je istakao da je, koliko je upoznat, Čović isto osudio agresiju Rusije na Ukrajinu.
– Na kraju krajeva, i svaki imalo normalan i pametan političar, poslije rezolucije koja je donesena u UN-u, mora prihvatiti tu činjenicu. Mislim da je i on sada shvatio da to taktiziranje sa Putinom, odnosno sa Dodikom, ničemu ne vodi, da mu to samo šteti.
Na kraju krajeva, Čović tu ne može drugačije, jer što se tiče Putina, tu stvarno imamo ozbiljan problem, po mom mišljenju, sa jednim čovjekom koji je psihopata i opasnost za cijeli svijet. Neminovno da se mora i u regiji jedan zaokret napraviti – rekao je Juratović.
Juratović kaže da postoje modeli u evropskim institucijama, Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-u za spriječavanje opasnih političkih igara kojim Rusija namjerava premjestiti ovu krizu direktno u evropsku avliju.
– Najbolji model za Evropsku Uniju je da konačno shvati da nije dovoljno čekati na demokratske procese, nego te demokratske procese treba ozbiljno podržati, treba jačati demokraciju i civilno društvo u zemljama koje imaju namjeru ući u naš sustav demokratskih vrijednosti, treba ih aktivno pomagati.
Ja sam osobno bio prije nekoliko dana u Crnoj Gori, gdje se sastala mreža demokrata, i tu sad više nije pitanje da li je neko lijevo ili desno od centra, da li pripada ovoj ili onoj stranci, nego mislim da je sada najbitnije i za zapadni Balkan da se u cijeloj regiji demokrati, ljudi iz različitih stranaka, ali koji prije svega zastupaju demokratske vrijednosti, umreže i da zajedno nađu rješenja na demokratskim temeljima.
