Kakva poruka zastupnika u Bundestagu: “Na zapadnom Balkanu je potreban zajednički udžbenik historije gdje ratni zločinci nisu heroji”

Josip Juratović, istaknuti zastupnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu, predložio je Evropskoj uniji da redefinira svoju politiku prema zapadnom Balkanu kako bi odgovorila na izazove miru i stabilnosti koji su rezultat djelovanja nacionalističkih političara, objavila je Hina.

U autorskom tekstu koji je u ponedjeljak objavljen na stranicama Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Juratović je pozvao prije svega Vijeće Evrope da prihvati činjenicu kako prave demokratske vrijednosti nemaju istinske pristalice među brojnim vladajućim političarima na Balkanu a s takvim protudemokratskim snagama po njegovu sudu ne bi uopće trebalo oportunistički surađivati nego poduprijeti one koji dijele vrijednostima na kojima se temelji EU.

– Ne smijemo dopustiti da demokratske vrijednosti žrtvujemo zbog nekog prividnog mira i stabilnosti – napisao je Juratović.

Predložio je da se nova politika prema regiji definira kroz tri tačke: saradnju s parlamentima država regije a ne sa “stranačkim guruima”, oštru borbu protiv korupcije u državnim tijelima kroz jačanje pravosuđa te suprotstavljanje odgoju mladih u nacionalističkom duhu kroz problematične školske programe.

– Stoga nam je potreban novi i zajednički udžbenik historije u kojem su ratni zločinci imenovani kao takvi, umjesto stilizirani poput heroja.

Neprihvatljivo je da novac poreznih obveznika država EU i bilo koje međunarodne institucije koriste pojedinci i političke stranke na svim razinama vlasti na zapadnom Balkanu koji osporavaju i negiraju genocid ili ne priznaju pravomoćne presude domaćih i međunarodnih sudova – istaknuo je Juratović, pozivajući Vijeće Evrope kao najstariju demokratsku instituciju na evropskom tlu da na to reagira.

Juratović smatra da je provođenje njegova tri prijedloga ključni test za vjerodostojnost Unije koju je dodatno pozvao da deblokira bugarsko protivljenje otvaranju pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i tako “spasi svoj obraz”.

Njegov je prijedlog da se taj problem riješi uspostavom arbitražnog tijela po uzoru na ono koje je odlučivalo o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske.

Podsjetio je kako u situaciji u kojoj bilo koja od 27 članica Unije može bilo kada blokirati bilo što, Juratović je ocijenio kako neodlučnost EU i neadekvatno djelovanje može imati strateške posljedice na zapadnom Balkanu odnosno kako to može dovesti do promjene geopolitičke orijentacije država regije.

Juratović uz to preporučuje Uniji veću koordinaciju sa sadašnjom administracijom SAD koja ističe važnost ljudskih prava i demokracije pa zajedničko djelovanje može imati puno jači učinak na zapadni Balkan, piše Hina.