Poznato je da je Milorad Dodik na krilima međunarodne zajednice, koju sada žestoko kritikuje, došao na čelo Vlade RS, odakle je i krenuo njegov vrtoglavi uspon. Bio je “dašak svježeg svježeg vjetra na Balkanu”.
Danas je lider SNSD-a protiv Bosne i Hercegovine, svih njenih institucija, vrijeđa druge narode, umanjuje razmjere zločina i veliča presuđene ratne zločince dok ga američka vlada “betonira” na listi sankcionisanih zbog korupcije.
On je danas oličenje političara kakav ne bi smio biti na čelu jedne vladajuće stranke, a kamoli države na evropskom putu. Dodik je danas toksičan vjetar na Balkanu.
Kako je prije govorio Milorad Dodik, izvući ćemo samo nekoliko videosnimaka od prije 15-ak godina, koji su danas dostupni.
Gostujući na Federalnoj TV 21. aprila 2005. godine Dodik je kazao da se zalaže za ukidanje tročlanog Predsjedništva BiH I da je dovoljan jedan.
“Napravit ćemo jedan prijedlog ustavnih reformi u BiH, isključivo na bazi Venecijanske komisije. Mi nismo ti koji misle da treba postojati tročlano Predsjedništvo i da nema mjesta da se ukine tročlano, da se bira u parlamentu jedan predsjednik, s dogovorenim mandatom dvije-tri-pet godina, i da svaki sljedeći izbor bude neko iz drugog naroda. Mi tu reformiu odmah možemo prihvatiti”, kazao je.
Također je govorio kako prilikom ustavnih reformi smatra da je potrebno Dom naroda Parlamenta BiH svesti na zaštitu vitalnog interesa jer, govorio je, ne treba praviti svađu na svim nivoima.
Godinu kasnije Dodik se na Federalnoj televiziji proglasio liderom reforme odbrane BiH. Govorio je i kako je ponosan na to.
Podsjetit ćemo da je Dodik nedavno optuživao Mladena Ivanića kako je on kriv za reformu odbrane i formiranje Oružanih snaga BiH, dok Dodik danas pokušava ponovo formirati Vojsku RS-a.
“Ja sam bio lider vezano za reformu odbrane i ponosan sam što danas imamo takvu vojsku u kojoj nema regrutacije i služenja vojnog roka. Ja sam na to ponosan”, rekao je 2. juna 2006.
Zanimljivi su i Dodikovi intervjui o temi ratnih zločinaca i zločina. Tako je 17. februara 2006. godine, gostujući na beogradskoj b92, govorio o Radovanu Karadžiću.
“Oni koji su najviše htjeli da budu patriote, pokazuju se kao ljudi koji zbog svog ličnog komoditeta ili nekih drugih stvari ne žele sarađivati s Hagom, a RS, Srbija i srpski narod u cjelini imaju sve više problema zbog toga.
Suočen je s međunarodnom zajednicom koja to smatra priroritetom na ovom prostoru, a ja kao političar i čovjek mislim da je to pitanje trebalo riješiti jučer.”
Dodik je tada, bar javno, bio čovjek koji će učiniti sve da se uhapse osumnjičeni za ratne zločine i privedu u Hag. Čak je predlagao strancima da postave svoje ljude u policijske strukture Republike Srpske i odrade taj posao.
“Slušam, postoje neki antihaški lobiji, pa prijete… Treba napraviti strukturu koja će ubijediti svijet da vlasti RS-a ne čine ništa da opstruišu taj process, nego žele da se to završi. Mi možemo predložiti izmjene zakona o policiji i tražit ćemo od svjetskih sigurnosnih struktura da stave svoje rukovodioce na čelo tih policijskih struktura i neka jure za tim pitanjima, a ne da odgovaraju političari i narodi”, izjavio je.
Dodik je upitan i da li je popularniji od Karadžića. Tada je govorio da se niko ne bi nasekirao ako on bude uhapšen.
“Sada jesam, naravno… Ne bih se upoređivao s njim, zašto da se upoređujem? On nije na političkoj mapi Republike Srpske interesantan lik. To su podaci stranih agencija. Da li Radovan, ili ne, priča o Radovanu je izgubila značaj. Veoma malo ljudi bi se nanerviralo da sutra bude uhapšen u RS-u.”
Kazao je i kako je tačno i poznato da je Radovan Karadžić u saradnji s vlastima Srbije iz Banje Luke odnio 36 miliona maraka.
Deset godina kasnije na Palama Radovan Karadžić je dobio tablu na Studentskom domu, a Dodik je tada “promijenio ploču”.
“Sve što sam ikada rekao sadržano je u jednoj stvari. Cijenim, poštujem Radovana Karadžića kao čovjeka koji je imao snagu i karakter da vodi ovaj narod. Poštujem ga zato što je žrtvovao lični komoditet, i svoje porodice, da bi opstao na ideji RS-a. Sada mislim ovo.”
Gostujući na b92 se dotakao i genocida u Srebrenici.
“Ljudi su svjesni te činjenice i osjećaju grižnju savjesti zbog toga te nerado pričaju o toj temi. Ona je definitivno jasna. Tamo se desio zločin i tamo je ubijen ogroman broj ljudi. Niko normalan to ne može pravdati nijednom činjenicom, nijednim podatkom. Stravična je ta priča o Srebrenici…”
Govoreći o prijenosu nadležnosti s nivoa entiteta na nivo BiH, Dodik je 2006. rekao:
“Ponekad ne možete izbjeći pritiske, najčešće iz State Departmenta i EU, da se neke stvari regulišu i budu u funkciji BiH. I to činimo ne drage volje, ali treba imati na svijesti činjenicu da, ako formirate Ministarstvo poljoprivrede na nivou BiH, činjenica je da ostane i Ministarstvo poljoprivrede RS-a i ima jasna podijeljena nadležnost i da u tom ministarstvu na nivou BiH participraju ljudi iz RS-a i odlučuju.”
