Iako se za usaglašeni sporazum iz Brisela ne može reći da je iskorak u odnosu na ono što treba Bosni i Hercegovini za rješenje političkog čvora, važno je istaći da je ipak lider SNSD-a Milorad Dodik značajno ublažio svoju retoriku u odnosu na stavove koje je imao prije sankcija.
Najveću zaslugu za znatno racionalniji pristup Dodika neminovno imaju sankcije koje je čelnik SNSD-a Milorad Dodik dobio od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Velike Britanije. Sankcije su Dodiku bile pokazatelj šta ga čeka ukoliko nastavi sa secesionizmom.
Stoga je briselski susret bh. političkih predstavnika sa čelnicima Evropske unije Dodik iskoristio da se pokaže kao, koliko-toliko kooperativan političar, što je EU vjerovatno veoma bitno. Evropska unija je briselskim okupljanjem u suštini iskoristila efekat američkih i britanskih sankcija te pokušala napraviti iskorak – piše Klix.
Zato nepotpisani sporazum iz Brisela u nekoj mjeri ide u prilog i samom rukovodstvu unije, jer će usaglašeni dokument sada pokušati predstaviti kao novi zamah ili argument za dobijanje kandidatskog statusa za BiH.
Skup u Briselu je također pokazao da stranke sa sjedištem u Federaciji BiH (izuzev HDZ-a čiji je lider Dragan Čović propustio sastanak i ostao u hotelu) ipak mogu pristojno i ujednačenim glasom govoriti o ključnim državnim pitanjima, bez obzira na međusobne razlike, optužbe i sve ono što ih dijeli.
S druge strane stranke iz RS-a su bile podijeljene pa su DNS i PDP odbili dati saglasnost na sporazum, SDS se nije ni pojavio u Briselu, dok je Dodikov SNSD u konačnici pokazao šefu Evropskog vijeća da je kooperativan i da pristaje na reforme uprkos izdvajanju mišljenja u pogledu agresije na Ukrajinu.
U konačnici, iako iz pozicije BiH briselski sporazum ne možemo posmatrati kao obavezujući dogovor ili kao iskorak, taj susret je otkrio neke političke pozicije, ali i činjenicu da i nepotpisan sporazum u Briselu Evropskoj uniji znači korak naprijed.
