Eric Folkestad govorio o NATO putu naše države, njenim obavezama te budućoj saradnji.
Brigadni general Eric Folkestad je donedavno obavljao dužnost zamjenika komandujućeg generala Kopnene vojske SAD-a u Africi i Operativne grupe za južnu Evropu u Vićenci, Italija.
Ministar odbrane BiH Sifet Podžić je izjavio da se BiH nalazi “na posljednjoj stepenici za članstvo u NATO-u. On je ovo izjavio u kontekstu još uvijek trajuće polemike i dijametralno suprotnih stavova među političarima u BiH o tome kakav status ima BIH u kontekstu NATO integracija. Zamolio bih da nam vi date decidnu informaciju o tome gdje je BiH kada je riječ o njenom puta ka članstvu u NATO-u?
Folkestad: Svaki odnos s NATO-om je jedinstven – i, kao što i treba biti, same zemlje određuje kakav će taj odnos biti. Isto tako kao što je na BiH da donese bilo kakvu buduću odluku o članstvu, vlasti BiH uspostavljaju prioritete i područja saradnje i u našim trenutnim odnosima.
BiH je dobila poziv da pristupi MAP-u 2010 g. Bilo je jasno da neka pitanja neće biti moguće brzo riješiti. Htjeli smo osigurati da nam vlasti BiH mogu zvanično reći šta su njihovi prioriteti i koje reforme žele ostvariti uz našu pomoć i pomoć naših 30 saveznika. Rezultat toga je Program reformi.
Hoće li reforme koje su dio Programa reformi pomoći BiH ako ikada odluči da podnese zahtjev za članstvo u NATO-u? Da. Ali to nije jedini razlog zašto BiH treba nastaviti provoditi ove reforme. Kakavgod da bude budući odnos s NATO-om, ove reforme su od vitalnog značaja za BiH – one su osnov svake stabilne demokracije, pomažu u jačanju demokratske odogovornosti i civilnog nadzora nad odbrambenim i sigurnosnim institucijama, te osiguravaju adekvatno poštivanje ljudskih prava i vladavine zakona.
Dalje polemike se odnose na obavezu svakog aspiranta za članstvo u NATO-u da podnosi Nacionalni godišnji plan (ANP) te ovaj akt dio političara naziva i programom reformi. Molim za informaciju o tome da li je BiH krajem 2019. godine podnijela ANP sjedištu NATO-a u Briselu i šta je sa onim ANP-om koji se trebao podnijeti godinu nakon toga?
Folkestad: Mislim da sam o ovome govorio u odgovoru na prethodno pitanje. Fokus našeg odnosa sa BiH je Program reformi.
Komisija za saradnju sa NATO-om održala je javne konsultacije o sadržaju Programa reformi kako bi osigurala da je proces transparentan i da nema nepoznanica oko toga šta se želi postići Programom reformi.
Programom reformi žele se provesti reforme koje će ojačati demokratiju u BiH i pomoći zemlji da nastavi ići naprijed. To ni na koji način ne prejudicira bilo kakvu buduću odluku o članstvu.
Kako treba protumačiti dio najnovije deklaracije NATO-a kada je riječ o BiH i njenoj budućnosti?
Folkestad: Komunike s nedavnog NATO samita u Briselu potcrtava kontinuiranu predanost NATO-a sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu u BiH, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, uključujući i njeno suvereno pravo da odredi prirodu odnosa s NATO-om, Dejtonskom sporazumu i vlastima ovdje dok provode važne reforme koje se tiču sviju i od koji svi u BiH imaju koristi, bili oni toga svjesni ili ne.
Komunike, također, prepoznaje i da se sigurnost, stabilnost i prosperitet najbolje postižu kroz smislenu saradnju – bilo da je to saradnja s međunarodnim partnerima, regionalna ili preko NATO-a, ili saradnja unutar BiH, među političkim liderima.
Već duže je evidentan zastoj u knjiženju vojne imovine što je jedna od obaveza BiH. U RS-u su, uprkos sudskim presudama u korist Pravobranilaštva BiH i dalje prisutne blokade u ovom procesu. No i u FBIH ima još toga da se uradi. Kakva je vaša percepcija ove problematike?
Folkestad: Napravljen je pomak. Shvatamo da je ovo osjetljivo pitanje, ali je to i važan princip – da se osigura efikasan demokratski, civilni nadzor i odgovornost.
Nepoštivanja sudskih odluka ima i svoju cijenu. Zemlja koje može pokazati visoko poštovanje za vladavinu prava može eventualno lakše privući strana ulaganja i međunarodni biznis. Privredni subjekti žele pravnu izvjesnost, tako da traže javne institucije koje su efikasne, odgovorne, transparentne i inkluzivne. To su temelji mira i stabilnosti.
Zato su ove reforme koje NATO pomaže BiH sprovesti tako važne. One će pomoći stvoriti te uslove i uliti povjerenje privrednim subjektima da ulažu i otvaraju radna mjesta.
Šta se može reći o budućim vojnim vježbama u kojima zajedničko učestvuju NATO i BiH? Posljednja je izazavala veliki odjek u javnosti.
Folkestad: Zajedničke obuke su važne kako bismo osigurali da ćemo u nekoj kriznoj situaciji djelovati učinkovito. Pomažu nam da razumijemo jedni druge, i da utvrdimo šta funkcioniše, a gdje su potrebna poboljšanja. Bilo da je to kroz NATO vježbe, kao što je Nepokolebljivi branilac, koja je bila NATO vježba velikih razmjera održana u Njemačkoj, Portugalu i Rumuniji početkom ljeta, ili bilateralna vježba, kakva je bila BRZI ODGOVOR, u kojoj su učestvovale OS SAD i OS BiH, prenosi Fokus.ba.
BRZI ODGOVOR je bila najveća vježba ovog tipa koju su ikad provele OS BiH i polučila je ogroman uspjeh. Američke snage su bile veoma impresionirane profesionalizmom i iskustvom vojnika BiH.
Ove godine OS BiH će proći i Samoocjenjivanje nivoa 2 (SEL-2) što predstavlja naredni korak na putu da Bataljonska grupa lake pješadije postane u potpunosti interoperabilna s NATO snagama. A tu je i niz drugih vježbi koje su fokusirane na odgovor u katastrofama i vanrednim situacijama, kako u BiH tako i u regionu.