Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta će uskoro ponovo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini. Poznat je sadržaj izvještaja kojim će članovi komiteta biti informisani o BiH.
Sjednica komiteta je zakazana za 20. april, a izvjestilac Paulo Rangel je pripremio izvještaj koji sadrži šest poglavlja. Izvještaj se odnosi na funkcionalnost institucija, proces pomirenja, reforme, vladavinu prava, ljudska prava te vanjsku politiku i sigurnost.
Funkcionisanje demokratskih institucija
Ocjena je da institucije sporo rade na procesu pristupanja Evropskoj uniji. Institucije su pozvane da ispune 14 ključnih prioriteta, uslova za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Uniji.
Napomenuto je da to podrazumijeva nezavisnost pravosuđa, osnaživanje vladavine prava, intenziviranje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanje medijskih sloboda, stvaranje uslova za djelovanje organizacija civilnog društva i zaštitu ugroženih kategorija društva.
Također je pozvano na demokratsku transformaciju Bosne i Hercegovine na “principima jednakosti i nediskriminacije građana i konstitutivnih naroda”. Napomenuto je da Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na primjenu odluka Ureda visokog predstavnika (OHR).
Nije izostao ni osvrt na izmjene Izbornog zakona u kojem je naglašeno da se treba postići “uravnotežen dogovor kojim će se ispuniti pravila demokratskog upravljanja te osigurati transparentnost i integritet izbornog procesa”.
Osuđeno je povlačenje Republike Srpske iz državnih institucija.
Pomirenje
U EU su pri stavu da su procesuiranje ratnih zločina i rješavanje pitanja nestalih osoba doprinosi pomirenju nakon posljednjeg rata.
Podstiču vlasti da intenziviraju saradnju i razmjenu podataka o nestalim osobama i osiguraju obeštećenje porodicama civilnih žrtava i siguran povratak izbjeglica iinterno raseljenih lica, uz puno poštovanje njihovih prava i povratak njihovih imovine.
Pozdravljena je odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko) da nametne zakon o negiranju genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Osim toga, osuđuje se “svaki oblik historijskog revizionizma, poricanje, minimiziranje ili veličanje ratnih zločina”.
Reformski proces
U poglavlju o reformama je također istaknuto da se izmjenama Izbornog zakona moraju osigurati jednakost i nediskriminacija svih građana. Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina treba biti potpuno funkcionalna i inkluzivna država.
Naglašeno je da je važno da se izbori održe ove godine kako je i planirano.
Za javnu upravu je napomenuto da mora biti depolitizirana, odgovorna u radu te da unutar nje na različitim razinama mora postojati koordinacija u radu.
Upućen je i poziv za usvajanje novih zakona o plinu, struji, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša.
Vladavina prava
U izvještaju pozivaju na hitnu akciju u borbi protiv široko rasprostranjene selektivne pravde, zarobljavanja države, nepotizma, korupcije na visokom nivou i kriminalne infiltracije. Uz to, ponovljena je hitna potreba za reformom pravosuđa u cijeloj BiH radi poboljšanja profesionalizma i integriteta pravosuđa.
Također, pozivaju BiH da ojača i adekvatno finansira strukture za borbu protiv korupcije, pokrivajući sukob interesa i lobiranje.
Ljudska prava
Potcrtano je da mediji moraju biti oslobođeni političkog utjecaja te da novinari moraju biti zaštićeni od “zastrašivanja sudskim progonom”. Osuđeno je, kako je navedeno, rastuće narušavanje slobode govora u Republici Srpskoj.
Prema EU, Bosna i Hercegovina mora još raditi na snažnijoj zaštiti ljudskih prava, a što se odnosi i na prevenciju i proaktivno procesuiranje zločina iz mržnje, govora mržnje, dezinformisanja, rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja.
Ni ovaj put nije izostao poziv da s konačno ukine diskriminacija u školskom sistemu, a to se odnosi na sistem “dvije škole pod jednim krovom”.
Vanjska politika i sigurnost
Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti usklađivati vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama EU te poboljšati odnose sa susjednim državama.
Izvještajem je pozvana EU da preduzme konkretne korake za integraciju zemalja zapadnog Balkana, pa tako i Bosne i Hercegovine, u “širi strateški i sigurnosni kontekst”. Kao razlog za to istaknuti su ruska agresija na Ukrajinu i maligno uplitanje za koje je ocijenjeno da se njime može destabilizirati zapadni Balkan.
Također, na samom kraju, pozdravljaju nedavno pojačanje EUFOR-a Althea i podršku u okviru European Peace Facility za jačanje oružanih snaga BiH.
