Iako se destruktivna retorika u BiH nastavlja, rasplet se nazire, bar kada su u pitanju pokušaji ugrožavanja njenog teritorijalnog integriteta, a time i sigurnosti građana ove zemlje.
Ovo je izjavio šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije Internacionalnog Burch univerziteta, Alija Kožljak, koji tvrdi da za sve scenarije postoje konkretni planovi i odgovori i da sve vodi u pravcu kojeg je i ranije najavljivao – da bismo došli do rješenja moramo najprije proći period kulminacije.
– Ono što slijedi je da će Dodik inicirati te utopističke protuustavne aktivnosti u NSRS, gdje će, po već viđenom principu srpskog jedinstva, tražiti skupštinski legitimitet oko prenosa nadležnosti sa države na entitet.
Uporedo će pokušavati kvazipatriotskom, uskoetničkom i šovinističkom retorikom mobilizirati građane da zaštite RS, a u suštini da zaštite njega. Nastaviće sa prepadanjem međunarodne zajednice posljedicama bilo kakvih poteza usmjerenih protiv političkog establišmenta i drugih struktura koje ga podržavaju.
I nastaviće se sa uvlačenjem Srbije direktnije u problem, kroz povezivanje Kosova i RS i traženje zaštite RS od neke intervencije – kaže profesor Kožljak, prenosi Avaz.
Podsjeća da se na međunarodnom planu sankcije protiv političara, ali i privrednika i drugih pojedinaca koji ih podržavaju, već implementiraju. Lista je tokom ljeta bila reducirana, ali zbog posljednjih događaja ponovo se proširuje.
Njihov cilj nije samo borba protiv kriminala, već i prijetnji po teritorijalni integritet BiH.
– Cilj je sankcionisati one koji prave kriminal i korupciju, podrivaju međunarodne sporazume, teritorijalni integritet BiH, ali istovremeno treba i da ne budu kolateralnog karaktera, da se ne utiče negativno na izbore, da se ne utiče na opšte demokratske principe i da se ne blokiraju reformski procesi.
Osjeti se nestrpljenjem i čuju se pitanja šta je sa sankcijama, ali to je kompleksan proces koji ne podrazumijeva samo sačiniti listu i primijeniti je. Lista dolazi i ona će podstaći i EU i države EU i Veliku Britaniju da se njima pridruže.
Iza zavjese svakodnevno traju razgovori o metodologiji sankcija EU i siguran sam da će se koristiti IPA i drugi finansijski fondovi – pojašnjava Kožljak.
Kada je riječ o prijetnjama sukobima i novim ratom, Kožljak tvrdi da su u toku svakodnevne komunikacije na liniji Brisel – Banja Luka – Beograd.
On je siguran da je međunarodna zajednica svjesna da je upravo ona – najprije EUFOR, pa NATO, odgovorna za sigurnost BiH i da je isključena bilo kakva mogućnost sukoba, a Rusija, kao „prijatelj“ kojeg pominje Dodik, nema načina da se direktno angažira u BiH, jer bi time ugrozila teritorijalni integritet brojnih NATO članica. Balkan je dio euroatlantske zone.
Dodik neće ostvariti prijetnju da će opkoliti kasarne OSBiH, nastavlja Kožljak, jer svaki pokret koji bi mogao aludirati na neko vojno organizovanje ili samoorganizovanje u smislu ugrožavanja vojnih objekata i sistema OS BiH, svakodnevno se prati.
– To bi se direktno spriječilo silom, jer ne radi se više tu o tome da li neko radi u interesu BiH već je u pitanju legitimitet i kredibilitet međunarodne zajednice. Na primjer, ako Dodik krene u blokadu kasarni istog momenta će se upotrijebiti snage EUFOR-a na terenu i zaštiti vojni objekti. Ako se procijeni da je potrebno biće zatražene i rezervne snage.
Po tom pitanju su već rađene i vježbe. U slučaju postavljanja bilo kakvih punktova na bilo kojoj lokaciji definitivno bi se dodatno rušio legitimitet institucija RS, što bi dovelo u pitanje ovaj entitet. Na to su već upozoreni. To je ono što i Vučić govori, da će biti pritiska na institucije RS. To bi se desilo u slučaju bilo kakvog nepromišljenog poteza.
Takve punktove odmah uklanja EUFOR, bez ikakvih traženja lokalnih snaga da pomognu u tome. I ponovo hipotetički, a siguran sam da se to neće desiti, u slučaju većeg oružanog nasilja, poput recimo nasilja iz neke susjedne države, odmah bi reagovao NATO – uvjeren je Kožljak.
Svoje stavove bivši predstavnik BiH pri Misiji NATO-a ne zasniva samo na praćenju i analizi informacija, već i na kontaktima sa mjestima na kojima se donose odluke.
Ako najavljeni zakoni u NSRS i budu usvojeni, oni ne znače ništa jer NSRS nije nadležna da ih donosi, opozicija u RS će direktnije krenuti u razotkrivanje SNSD-a i Dodika, jer sve što radi u funkciji je i njegove predizborne kampanje.
Zato će ovakvo stanje i pokušaji destabilizacije trajati u narednih godinu dana, a priključit će im se i neodgovorni ili izmanipulirani pojedinci iz FBIH koji prijete sukobima.
– Čak i neki akteri u FBiH će doprinijeti tome zbog predstojeće predizborne kampanje. Bez obzira što će sankcije protiv nekih aktera već biti na snazi. Destruktivnih elemenata ima i u FBiH, oni ne promišljaju na osnovu argumenata, razumno, već se njihovo promišljanje temelji samo na emocijama i prostoj reakciji na ono što radi Dodik.
To je njemu i cilj, od velike bi mu pomoći bilo da se iz FBiH odreaguje na isti ili sličan način. Znači, BiH ni pod kojim okolnostima ne smije upasti u zamku da se na bilo koji način mobiliziraju destruktivne snage – ističe Kožljak.
Sankcije će ugasiti vatru, ali konačno rješenje problema u BiH neće se postići, već će se ono tražiti u trokutu Brisel – Vašington – Beograd – Zagreb. Naivno je očekivati od visokog predstavnika da odmah po dolasku iskoristi Bonske ovlasti, pa tek sa sankcijama i pritiscima Brisela i Vašingtona možemo očekivati i njegovo konkretnije djelovanje.
– Međunarodna zajednica je već upozorena da, ako želi da riješi problem u BiH, mora aktivnije i agresivnije razgovarati sa Beogradom i Zagrebom. Izvor problema u BiH je bio i bit će prvenstveno u Beogradu, a potom u Zagrebu.
Siguran sam da ćemo u narednom periodu čuti upozorenja prema Vučiću i Srbiji da ne daje legitimitet i vjetar u leđa Dodiku, a kasnije i nekim drugim koji podrivaju sigurnost u BiH i implementiraju interese Ruske
Federacije u regionu – zaključuje profesor Alija Kožljak.
Bolji život, nažalost, građanima neće donijeti svi diplomatski i drugi napori, a odlučniji pristup međunarodne zajednice po pitanju korupcije, kriminala i ugrožavanja integriteta BiH mogao bi se osjetiti tek pola godina nakon narednih izbora.
