U Njemačkoj su porezi na gorivo od srijede znatno sniženi – kao dio paketa pomoći Vlade u vremenima visokih cijena energije i visoke inflacije. Međutim, većina ekonomista, kritički gleda na ovu mjeru.
Smanjeni porezi na gorivo u Njemačkoj na snazi su od ponoći. Suprotno očekivanjima, to je već jutros dovelo do znatno nižih cijena goriva na crpkama. Od 6 do 7 sati cijene su bile osjetno niže na velikoj većini benzinskih crpki koje je ispitala agencija dpa.
Na oko 350 crpki cijena za litru supera E10 je bila ispod 1,90 eura – dok je samo dan ranije u isto vrijeme bila između 2,10 i 2,30 eura.
Većina cijena dizela je također pala ispod 2 eura. Skoro polovica svih benzinskih crpki u utorak je naplaćivala više od 2,10 eura po litri – prenosi Deutche Welle.
Ovo brzo smanjenje cijena na crpkama je neočekivano jer se niži porez ne odnosi na kupovinu goriva na crpki, već u skladištima i rafinerijama – a zalihe na benzinskim crpkama koje su isporučene prije ponoći i dalje su bile oporezivane uobičajenom poreznom stopom.
To što cijene već padaju moglo bi biti posljedica i većeg pritiska konkurencije na benzinskim crpkama zbog visoke razine pozornosti koja se poklanja porezu na energiju.
Vlada će pratiti razvoj cijena
Poslije najave nižeg poreza gruba računica je izgledala ovako: benzin će koštati 35 centi manje, dizel skoro 17 centi manje.
No, cijene na benzinskim crpkama su prilično netransparentne. Koliko naplaćuju naftne kompanije, a kolika ja marža benzinskih crpki – to je dobro čuvana tajna.
Nije slučajno da su u Njemačkoj naftne kompanije ponovo pod strožim nadzorom Savezne kartelske agencije. Jer, cijena nafte, koja je naglo porasla početkom rata u Ukrajini, brzo se ponovo normalizirala na svjetskim tržištima – dok su se na benzinskim crpkama u Njemačkoj povećane cijene zadržale puno duže.
„Vrlo kontraproduktivno”
Ministar financija Christian Lindner smanjenje poreza hvali kao mjeru solidarnosti za stanovništvo koje pati zbog visokih cijena. „Ne ostavljamo same ljude koji ovise o automobilu”, tvitao je Lindner. Međutim, većina ekonomista to vidi drugačije.
„Nikada nisam smatrao da to ima smisla”, rekao je Manuel Frondel za DW. Ekonomist energetike je profesor na Leibnizovom institutu za ekonomska istraživanja u Essenu. „S obzirom na trenutni klimatski problem ovo je izuzetno kontraproduktivno.” Cijene koje uzimaju u obzir CO2 su u Njemačkoj na snazi tek od 2021. kako bi se malo smanjile emisije stakleničkih plinova. Popust za gorivo kontrira ovoj nužnoj borbi u klimatskoj krizi.
Ministar financija naglašava da bi svi koji imaju automobil trebali profitirati od ove mjere. Međutim, Frondel navodi da će najbolje proći kućanstva s visokim prihodima: „Zato što se obično više voze automobilom, imaju veću kilometražu i nekoliko automobila.”
Kućanstva s niskim prihodima, s druge strane, uglavnom ne voze automobile ili voze manja vozila koja također troše manje goriva. Do sličnih zaključaka u svojim studijama dolazi i Njemački institut za ekonomska istraživanja u Berlinu (DIW).
„Smanjenje poreza na gorivo je problematično jer smanjuje poticaj za štednju i rasterećuje vozače s velikim automobilima, velikom kilometražom i visokim prihodima”, rekao je Stefan Bach iz DIW-a.
Kritike sa svih strana
Pored toga, smanjenje poreza dovodi do gubitka prihoda u proračunu i dodatno povećava državni dug – koji će morati vraćati, odnosno financirati svi porezni obveznici.
Kelnski institut za ekonomska istraživanja (IW) također je kritičan prema ovim subvencijama. „Popust na gorivo se dobro prima u narodu, ali ne pomaže”, napisali su ekonomisti IW-a Martin Beznoska i Christoph Schröder u svojoj analizi. Šef IW-a, Michael Hüther, također je kritizirao ovu mjeru s regulatornoga gledišta:
„Politika bi trebalo intervenirati na tržištu samo ako je povećanje cijena posljedica zloupotrebe tržišne moći. Intervencija u određivanju cijena uvijek treba biti posljednje sredstvo politike.”
Takav stav protiv propisa zauzima i organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace: „Upravo liberali, stranka koja uvijek želi oblikovati zaštitu klime po tržišnoj ekonomiji paničari na prvi signal rasta cijene i intervenira s popustom vrijednim milijarde.”
Pa čak i u transportnoj industriji, koja je posebno pogođena visokim cijenama goriva, na popust gledaju kritički. Prema Saveznom udruženju za teretni transport i logistiku (BGL) iz Frankfurta, ta mjera zaobilazi ovu industriju: s obzirom na to da su cijene na crpkama porasle za oko trećinu, pojeftinjenje dizela od 17 centi ne donosi „ama baš ništa”.
