Matthew Palmer pohvalio Milorada Dodika i čestitao mu je: “Mislim da je to pozitivan signal, važan korak, čin državništva!”

U intervjuu za Glas Amerike, Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država za Evropu i Evroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je o tome šta se na Balkanu i u Bosni i Hercegovini (BiH) može očekivati od nove američke administracije, kao i o važnosti usvajanja 14 preporuka Evropske komisije, izmjenama Izbornog zakona BiH i drugim reformama koje se nalaze pred BH političarima.

GLAS AMERIKE: U zavisnosti od toga iz kojeg dijela BiH dolazite ili iz koje ste države Zapadnog Balkana, očekivanja od nove američke administracije su veoma različita. Ona su u rasponu od stava „sada će sve biti bolje” do „ovo je katastrofa za nas”, što uglavnom ima veze sa angažmanom Joe Bidena i nekih članova njegovog tima na Balkanu 90-ih godina. Kao specijalni predstavnik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan, šta možete reći o američkom angažmanu i politici u BiH i regionu u naredne četiri godine?

PALMER: To je važno pitanje. Jedna od stvari koje smo vidjeli na Zapadnom Balkanu tokom desetljeća, kroz administracije, jeste da su američka politika, američki angažman i američka strategija na Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni, od administracije do administracije. I to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bismo željeli vidjeti je snažan, vrlo živ, prosperitetan Zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom, u miru sa svojim susjedima i integrirane u evropske institucije. To znači članstvo u Evropskoj uniji (EU) za sve države Zapadnog Balkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, sve koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: Ne bismo trebali sami raditi na reformama. Trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka, na bijelom konju, sa Daytonom 2 ili novim Aprilskim paketom, i riješi probleme za nas. A to je upravo suprotno od toga kako bi trebalo razmišljati i kako bi trebalo raditi.

Ono što je zaista potrebno jeste da se politički lideri, izabrani lideri i lideri političkih partija, obavežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo šta je neophodno: izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, te zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoriti prilike za ljude, kazao je Palmer za Glas Amerike.

GLAS AMERIKE: Godinama pratite tamošnja dešavanja. Koliko je sve to realno imajući u vidu ranija iskustva s bosanskohercegovačkim i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju mnogo toga?

PALMER: Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam da političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i spremno ju je iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo. Dosta dugo ih se odgađalo. Sada je vrijeme za akciju. Ono što bismo željeli vidjeti odmah, bez odgađanja, je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i proveli preporuke GRECO-a (Grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a) za pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te za napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika, kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na evropski put. To je apsolutno ostvarivo. Potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.

GLAS AMERIKE: Izborni zakon je jedna od tema koju ste spomenuli, a sve ga više spominju lokalni lideri i članovi međunarodne zajednice u BiH. Šta Sjedinjene Države očekuju od promjena izbornog zakonodavstva?

PALMER: Mislim da je bismo željeli vidjeti napredak u skladu s evropskim normama, evropskim vrijednostima i sa 14 prioriteta koje je postavila EU, kao i međusobnu saradnju i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u BiH na utvrđivanju puta naprijed, bez obzira na to kakvi bi kompromisi mogli biti potrebni. Ali to je promjena koja je u skladu s utvrđenim principima koje su opisali ODIHR i GRECO i u skladu s presudama relevantnih sudova, ne samo sudova u BiH, već i sudova na nivou EU, sistema kojem BiH teži da se pridruži.

GLAS AMERIKE: Vlada Federacije BiH nije formirana duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je zapravo u tehničkom mandatu. Slušajući bosanskohercegovačke političare, često izgleda da je formiranje nove Vlade povezano s promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentarišete sporost u formiranju Vlade i mislite li da bi svi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?

PALMER: Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti. Kompromis je normalan u bilo kojem pregovaranju. Ali u isto vrijeme, sve se ne može povezati sa svime drugim jer se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema. Ako povežete previše stvari, onda je sve to recept za zastoj.

GLAS AMERIKE: Visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti Republike Srpske da povuku priznanja bivšim političarima koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table sa imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se sve to sada događa i da li je to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta samo bosanskohercegovačkim političarima?

PALMER: Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama. Mislim da je to pozitivan signal, da je to važan korak. Mislim da je to bio čin državništva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti Visokog predstavnika ili OHR-a, preporučujem da razgovarate s OHR-om o tome. Ali iskoristio bih ovu priliku da naglasim i pojačam našu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju Visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavamo uslove 5+2, kao okvir za zaključivanje rada OHR-a. Još nismo stigli do toga. Željeli bismo da Visoki predstavnik nastavi sa tom agendom. Ko god bio Visoki predstavnik, on ili ona, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. I nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.

GLAS AMERIKE: Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka Evropske komisije koje bi trebale biti usvojene u BiH. Je li to uopšte izvedivo, imajući u vidu da je Dodik već govorio da Republika Srpska neće podržati sve to?

PALMER: Apsolutno je izvedivo. Uvijek će biti zauzimanja stavova u vezi sa tim stvarima. Ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo da žive u Federaciji ili u Republici Srpskoj, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju jasan evropski put, stabilan politički sistem i dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme imaju namjeru podržavati i unaprijediti. Ako se BiH nada da će krenuti naprijed na svom evropskom putu, morat će učiniti ono što je neophodno na uvođenju reformi koje će joj omogućiti da se kvalificira za eventualno članstvo. A to započinje sa 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.

Integralni intervju pročitajte na portalu Glasa Amerike.