Ruski ministar Sergej Lavrov nije imao kako doletjeti u Beograd nakon što su susjedne zemlje zatvorile zračni prostor.
Sagovornici Deutsche Wellea ocjenjuju da je Vučiću zbog toga možda i laknulo te da politička igra ide dalje.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ne dolazi u Beograd nakon što su Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora zabranile prelet njegovom avionu.
“Naša diplomacija još nije ovladala teleportacijom”, rečeno je u ruskom Ministarstvu agenciji Interfaks.
Kako podsjeća njemačka agencija dpa, Lavrov je “zbog ruske agresije u Ukrajini na meti zapadnih sankcija. Uz to je europski zračni prostor zatvoren za ruske avione”. Tabloid Bild pak podsjeća na to da su inače “humanitarni i diplomatski letovi” izuzeti od sankcija.
Umjesto leta, Lavrov će u Moskvi držati konferenciju za medije na koju je u nedjelju iznenadno pozvao strane dopisnike. U Beogradu će se pak predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastati s ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan-Harčenkom. Vučić će u ponedjeljak, 6. juna, otići u Dnevnik RTS-a govoriti o situaciji, prenio je javni servis.
Vučiću laknulo?
Tako se završila barem ova epizoda sage tijekom koje se, prema riječima premijerke Ane Brnabić, predsjednik Vučić čak osobno bavio logistikom posjete ruskog ministra.
Više izvora DW-a je prošle sedmice tvrdilo da se u Berlinu ozbiljno razmatralo hoće li njemački kancelar Olaf Scholz uopće doputovati u Beograd, ako tamo nekoliko dana prije njega bude Lavrov. Sada bi sve trebalo ostati na službenim najavama, to jest da Scholz obiđe Beograd i Prištinu u petak, 10. juna.
Prema ocjeni Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam, i samom Vučiću je laknulo što Lavrov ne dolazi u pikantnom političkom trenutku.
Naime, na Zapadu je plinski dogovor Srbije i Gazproma dočekan kao novi dokaz podrivanja zajedničke europske politike.
Zato se, kaže Popov, propali posjet Lavrova mogao promatrati i kao donošenje političkih zahtjeva Beogradu u zamjenu za jeftiniji plin.
“Sve ima svoju cijenu. Nema vječitog bratstva”, kaže Popov za DW. “Interes je Rusije da pravi rupe u zapadnim sankcijama. Prisustvo u Srbiji je prilika da naprave jednu rupu i pokažu da su prisutni na ovom prostoru”, dodao je.
Kako da se niko ne naljuti
Vučić je u škripcu jer se istovremeno mora cjenkati s Moskvom i Zapadom te se truditi da se pred građanima pokazuje kao “čvrst lider”, ocjenjuje Vuk Vuksanović, istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku i saradnik Londonske škole ekonomije i političkih nauka.
“Čini se da Beograd pokušava naći model po kojem bi se pridružio nekim sankcijama Europske unije”, kaže Vuksanović za DW. “Ideja je da se skine europski pritisak, a da se sasvim ne naljuti Moskva”, govori.
Od ruskog napada na Ukrajinu njemački mediji redovno ocjenjuje da je to srpsko “sjedenje na dva stolice” postalo neodrživo.
Prema saopćenju Scholzova kabineta, kancelar će u petak na Balkanu pričati o bilateralnim blokadama, ali i o “daljoj zajedničkoj reakciji” na rusku agresiju.
Scholz u Beograd stiže ispraćen nacrtom rezolucije Bundestaga o BiH, u kojoj će se tražiti i distanciranje Beograda od “separatista”. Neki od Scholzovih koalicijskih partnera već su tražili da se zamrznu pregovori EU i Srbije.
