Mehmedović otvoreno poručio na sjednici kruga 99: “Ministarstvo odbrane BiH da razmotri moguće vojne scenarije protiv BiH u sklopu otvorene secesionističke politike iz RS-a, uključujući i modalitete učešća Rusije…”

Međunarodna zajednica mora konačno poduzeti konkretne korake kako bi Bosna i Hercegovina po hitnom postupku postala članica NATO-a, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 u online formatu održane u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).

O temi “Kako odgovoriti na sigurnosnu i političku krizu u BiH?” govorio je Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji za medije uoči redovne sesije, Mehmedović je rekao kako isprepletenost političkih interesa velikih sila Evropske unije, ali i promjene na geopolitičkom planu dovele su do jačanja desničarskih pokreta prije svega u Evropskoj uniji, a i na Balkanu, što je dovelo BiH, kao najranjiviju zemlju zbog svog unutarnjeg uređenja, ponovo u fokus svjetske javnosti.

“Odluka dosadašnjeg visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona BiH bila je svojevrstan okidač za ponovno zahuktavanje fašističkih politika koje su ugrožavale BiH kroz povijest”, kazao je Mehmedović.

Smatra da je blokada institucija BiH najizraženija aktivnost desničarskih politika u Bosni s pogubnim posljedicama po sigurnost građana i njihove imovine.

“Ovakvi potezi direktno ugrožavaju mir i stabilnost BiH, primjer su državnog udara na Ustav BiH. Zbog blokada institucija pravosuđe ili ne reaguje ili blago reaguje što dodatno ohrabruje antidržavne politike što produbljuje krizu BiH”, rekao je Mehmedović.

Smatra da je dodatno opterećenje odnosa ucjenjivačka politika HDZ-a BiH kojom se pokušava izdejstvovati rješenje koje predstavlja još jedan dodatni instrument blokade institucija, Predsjedništva BiH prije svega, ali i Doma naroda.

“Međunarodni predstavnici, diplomate koje žele još jedan diplomatski uspjeh u svojoj karijeri, vide šansu u prijetećim nastupima prema probosanskom bloku da se prihvati rješenje koje predlaže HDZ, ali podržan od strane Hrvatske i još nekih članica EU”, rekao je Mehmedović.

Istakao je kako je negiranje genocida, koji je kažnjiv prema Kaznenom zakonu BiH, nakon odluke visokog predstavnika Valentina Inzka je ujedinilo SNSD i HDZ kao eksponente retrogradnih politika u BiH, ali i na Balkanu.

Mehmedović je govorio i o konkretnim mjerama za zaštitu i prevazilaženje stanja te alternativnim političko-sigurnosnim politikama koje treba da se suprotstave “opasnim namjerama ponavljanja genocida u BiH”.

“Smatram da su neophodni odlučni koraci i mjere u rješavanju krize u BiH. Prvo, međunarodna zajednica mora konačno poduzeti konkretne korake kako bi naša zemlja po hitnom postupku postala članica NATO-a. Poziv za članstvo u NATO u hitnoj proceduri, kao u slučaju Crne Gore i Makedonije, bio bi ključni sigurnosni potez za mir, na što je BiH većinska spremna. Hrvatska, ako je naš iskreni prijatelj, treba da bude jedan od glavnih promotora takvih aktivnosti”, rekao je Mehmedović.

Drugo, implementiranje svih presuda domaćih i međunarodnih sudova mora biti prvorazredni politički prioritet svih institucija vlasti u BiH.

Smatra kako bilo koji razgovori i pregovori o političkom uređenju i međudržavnim odnosima moraju se obavljati u istitucijama države (Predsjedništvo, Parlament, Vijeće ministara…).

“Treće, nužno je očuvati i osposobiti institucije države da djeluju u punom kapacitetu i energično odgovore svim izazovima sigurnosno krivične prirode, a koji su rezultat državnog udara na BiH. Prvi korak ka tome je deblokada institucija BiH kako bi se svi politički akteri učinili odgovornim za funkcionisanje institucija i donošenje odluka na demokratskim principima”, istakao je Mehmedović.

Kao četvrtu mjeru, predložio je da pregovori o izbornom procesu i Izbornom zakonu trebaju polučiti evropska demokratska rješenja.

“Uvjet daljih pregovora mora biti ispunjenje 14 prioriteta nužnih za pristup BiH u EU. Po svaku cijenu treba održati opće izbore ove godine, čime će se promijeniti politička struktura i otvoriti mogućnost personalnih promjena, novih ideje i pozitivnih efekata na politički sistem BiH”, rekao je on.

Istakao je kako treba odbiti bilo kakve pregovore o državnoj i vojnoj imovini koja bi bila upisivana na entitete, ”jer bi to bio direktan atak na državotvornost i put za jačanje separatizma i protivustavnog otcjepljenja”.

Smatra i da Ministarstvo odbrane BiH bi trebalo sačiniti analizu povezanosti bezbjednosno političke krize u Ukrajini i ruske uloge u njoj sa državnim udarom u BiH.

“Mogući scenariji vojnog napada Rusije na Ukrajinu trebalo bi pažljivo analizirati zbog njihove refleksije ili slične primjene u BiH drugih aktera. MO BiH treba da razmotri moguće vojne scenarije protiv BiH u sklopu otvorene secesionističke politike iz RS-a, uključujući i modalitete učešća Rusije, Mađarske i ostalih zemalja u bližem i daljem okruženju koje direktno ili indirektno podržavaju tekući državni udar”, rekao je Mehmedović.

Smatra i da sigurnosne službe treba da urade specijalnu analizu i akcioni plan protivmjera sa posebnim osvrtom na destabilizirajuću ulogu Rusije u regionu, uključujući njenu ulogu, razloge i ciljeve organizovanja i podržavanja državnih udara u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori.

Istakao je kako je nužno sve informacije, odluke, zaključke Skupštine RS-a proglasiti ništavim i na taj način pravno zaštititi BiH od ustavnog devastiranja.

Dodao je da diplomatske aktivnosti BiH treba podići na viši nivo i animirati sve diplomatske kanale komunikacije s prijateljima BiH.

Smatra kako je političku krizu u BiH moguće riješiti na dva načina: ustavnom intervencijom predstavnika u smislu potpune implementacije sporazuma ili proglašenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma neuspjelim i propalim.

Smatra da u slučaju pogoršanja situacije i vanrednih okolnosti treba organizovati svebosanski sabor, kojem bi prethodili politički razgovori predstavnika svih političkih stranaka iz svih etničkih skupina i pojedinaca na usaglašavanje Ustava RBiH, čime bi se ovaj sabor pretvorio u ustavotvornu skupštinu.