Meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, Bakir Krajinović, objašnjava da je uzrok, poplabakirvama koje su zahvatile zapadnu Evropu jeste prostrana ciklona koja je donijela ogromne količine padavine na tom prostoru.
Učinak klimatskih promjena
– Vodotoci jednostavno nisu uspjeli prihvatiti svu tu kišu, a posljedica je njihovo izlijevanje izvan korita. Ovakve padavine ne događaju se često, ali kada se dese uvijek izazovu velike poplave. Sve mjere zaštite i prilagođavanja ovakvim uvjetima na svom su mjestu, jer se radi o bogatim i dobro organiziranim zemljama, ali prema broju poginulih i ogromnoj materijalnoj šteti, vidimo ipak da je iznenadilo mnoge. Na ovom vidimo da je je priroda ustvari ogromna sila i protiv nje se jako teško boriti – kaže Krajinović.
Na pitanje, koliko klimatske promjene imaju veze sa onim što se ovih dana dogodilo u zapadnoj Evropi, Krajinović odgovara kako su se poplave događale i prije nego što je čovjek počeo djelovati na atmosferu i mijenjati klimu.
– Ono što je sigurno posljedica klimatskih promjena jeste da su poplave sve češće i intenzivnije. Poplava je bilo i prije industrijske revolucije, stakleničkih gasova i onoga što je atmosfera iskusila povećanjem temperature, tako da ovo nije samo posljedica klimatskih promjena, nazvao bih to prirodnom pojavom. No, ne može se zanemariti da je čovjek svojim djelovanjem pojačao intenzitet takvih pojava i njihovu učestalost. Rekao bih da će poplave biti sve češće, pa i mi u BiH svake godine bilježimo bujične poplave – navodi Krajinović.
Podsjetimo, snažna kiša satima izazvala je poplave u više općina u sjevernom i središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Najteže stanje bilo je u Modriči gdje je, zbog obilne kiše, blokirano više saobraćajnica.
– Ulice Modriče, ali i drugih gradova srednje Bosne sinoć su bile pod vodom, što je posljedica ogromne količine kiše u vrlo kratkom vremenu. Cijevi nisu mogle primiti svu vodu i ona se izlila na kolovoz. To je ono na šta je Federalni hidrometeortološki zavod upozorio u petak, a padavine se očekuju i tokom oba dana vikenda, ali i dijelom ponedjeljka. Tek od utorka slijedi stabilizacija vremena – navodi Krajinović.
Kaže kako je pod naranžastim alarmom cijela BiH, ali najveći rizik za poplave imaju Bosanska krajina, Posavina, Semberija te brdsko-planinski prostor centralne Bosne, od Sarajeva sjevernije do Doboja.
– Svi ti slivovi koji gravitiraju od Bosne, Vrbasa, dijelom Spreče, izrazito su podložni poplavama i pod najvećim su rizikom tokom vikenda i ponedjeljka – naglasio je Krajinović.
Sparno i teško vrijeme
Iako su temperature osjetno pale, kiša je uzrokovala veću vlažnost u zraku, pa je sparno i teško vrijeme.
– Ovakvom vremenu trebaju se prilagoditi svi, a naročito hronični bolesnici, meteoropate. Temperature nisu ništa niže od prosječnih za ovo doba godine, ali su ugodnije od protekla dva toplotna talasa kada smo imali oborene rekorde na šest meteoroloških stanica u BiH – kazao je Krajinović.
Dodaje da će od utorka vrijeme biti stabilnije i sa većim temperaturama.
– Rekordi za sedmi mjesec su 40 stepeni, ali prema trenutnim prognozama do kraja ovog mjeseca nećemo imati više tako ekstremno visoke temperature. U Hercegovi se očekuje oko 39, a u Bosni 35 stepeni Celzijusa. Za august još uvijek nemamo pouzdanih prognoza. Ono što znamo je da će biti topliji od prosjeka sa dosta manjim količinama padavina u odnosu na uobičajne vrijednosti za taj mjesec – kazao je Krajinović.
