Milan Dunović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i član Demokratske fronte, kazao je za N1 da po Ustavu BiH ne postoje etničke izborne jedinice i etnički princip glasanja. “Mi kod glasanje se ne izjašnjavama etnički. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu predstavnici naroda”, dodao je Dunović.
Christian Schmidt govori jedno, zvanična Njemačka drugo. Je li BiH negdje izgubljena u prevodu?
Milan Dunović: BiH neće biti izgubljena u prijevodu. Ono što je Schmidt rekao nije stav Republike Njemačke. Stav ove zemlje ostaje nepromijenjen na izjavu od 6. maja kada je rečeno kako Njemačka smatra da je princip konstitutivnosti zastario.
Ima nizi nelogičnosti u onome što je Schmidt izjavio. Da li one još uvijek ne poznaje procese u BiH ili možda dobro poznaje – pokazat će vrijeme. Izmjena Izbornog zakona može bih usmjerena u dva pravac. Prvi je da se usvoje evropske vrijednosti i drugi – da se nacionalno odredimo prije glasanje i da ubacujem svoje listiće u kutije sa etničkim predznakom.
To nije dobro za Bosnu i Hercegovinu. Po istom Ustavu i Izbornom zakon biran je i Čović i Komšić. Po tome Ustavu ne postoje etničke izborne jedinice i etnički princip glasanja. Mi kod glasanje se ne izjašnjavama etnički. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine nisu predstavnici naroda.
Politička kriza u BiH ne jenjava. Iako su mnogi očekivali kako će je riješiti novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, on je dolio ulje na vatru. Kazao je kako je Željko Komšić hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Brine li vas ova poruka Schmidta?
Komšić nije predstavnik jednog naroda, niti su to Dodik i Džaferović. Njihova ustavna obaveza je da predstavljaju sve građane BiH. Da postavim jedno retoričko pitanje? Da je Dragan Čović bio izabran u Predsjedništvo 2018. da li bi bio legitiman predstavnik Hrvata jer su za njega glasali srpski povratnici iz tri opštine u FBiH ili bi bio legitiman predstavnik Srba?
Hrvatima se mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, a ne da sve skupa završi recimo nekim oblikom bojkotovanja izbora, ističe Schmidt. Da li visoki predstavnik pretpostavlja u kojem pravcu bi politička kriza mogla otići?
Bilo je između redova kod HDZ-a i SNSD-a da može biti bojkot izbora. Bojkot je sasvim legitiman od jedne političke opcije, ali se izbori moraju održati. Ne postoje predstavnici naroda. Ukoliko političke opcije želi bojkotovati izbore to je njihovo pravo. Imali smo slično u Srbiji.
