Trenutno ne postoje uvjeti za održavanje izbora, a i ako se održe neće moći biti implementirani u dijelu koji se tiče izbora delegata u federalni Dom naroda, tvrdi to predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara.
S druge strane, potpredsjenik Federacije BiH Milan Dunović, ali i pravnici, navode da se izborni rezultati mogu provesti zahvaljujući članu Ustava Federacije BiH, ali i uputstvu CIK-a iz 2018. godine.
O ovoj temi iz CIK-a BiH, poručuju, nisu raspravljali.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine tvrdi da trenutno ne postoje uslovi za potpunu implementaciju rezultat izbora.
Ističe, neprihvatljivo je da članovi CIK-a BiH, kao izvršno tijelo koje provodi zakon, umjesto Parlamentarne Skupštine BiH mijenjaju osporene odredbe Izbornog zakona. I ako izbori budu održani, tvrdi, nemoguće ih je provesti u dijelu izbora delegata Doma naroda federalnog parlamenta, prenosi BHRT.
“Za izbore ne postoje uvjeti ako je Ustavni sud donio odluku da određene odredbe Izbornog zakona nisu sukladne Ustavu BiH i naložio PS BiH da izvrši popravke Izbornog zakona i da uskladi sa Ustavom još 5.12.2016. i rok je bio 6.7.2017., to PS nije uradila”, kaže predsjednik FBiH Marinko Čavara.
Kako navodi Čavara, Ustavni sud BiH brisao je te odredbe iz Izbornog zakona koje govore o popuni Doma naroda. Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović ističe da je činjenica da je član izbrisan nakon presude po apelaciji Ljubić.
Nakon brisanja spornog člana, tadašnji saziv CIK-a donosi posebno upustvo kojim je nakon izbora izvršena popuna Doma naroda. Uputstvo je i dalje na snazi, s tim da sadašnji saziv CIK-a, sve do izbora ove godine, može donijeti drugačije uputstvo, objašnjava Dunović.
Čavarine navode karakteriše kao obmanjivanje javnosti.
“Tako da je potpuna neistina da se ne zna po kojoj bi se proceduri se održali izbori, i koja bi bila procedura za popunu Doma naroda, Ustav Federacije je još uvijek na snazi, taj član to precizno definiše, a također je upitno zašto je prije nekoliko godina Borjana pokrenula apelaciju baš na taj član Ustava”, navodi Dunović.
Iz Centralne izborne komisije kazali su za BHRT da nisu raspravljali o ovoj temi, te da će javnost biti informisana čim se budu očitovali.
Stručnjaci s druge strane objašnjavaju da istovremeno u Ustavu Federacije BiH postoji član koji definiše minimalne kvote konstitutivnih naroda i ostalih iz kantonalnih skupština koji se delegiraju u Dom naroda Federacije BiH. Stoga, pravnog vakuma za impelementaciju izbornih rezultata nema.
“Kada je u pitanju način popune Doma naroda, to nemamo u državnom Ustavu, ali imamo u Ustavu Federacije, te odredbe u Ustavu Federacije nisu nikad stavljene van snage i postavlja se pitanje da li se može negirati Ustav BiH i drugačiji način primjeniti kod popune Doma naroda Federalnog parlamenta, ali opet to je politička neodgovornost”, ističe Vehid Šehić, pravnik i bivši član CIK-a BiH.
Većina političkih predstavnika mišljenja su da održavanje izbora nije upitno. HNS, pak, tvrdi da uslovi za održavanje izbora ne postoje ako ne dođe do izmjena Izbornog zakona prije raspisivanja izbora. Ako rješenja ne bude, to je uvod u još jednu političku krizu, poručio je predsjednik Federacije BiH.
Više u prilogu BHRT-a.
