Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez za Oslobođenje je govorio o iznenadnoj posjeti direktora CIA-e, blokadama na NATO-putu naše zemlje i reformama za Plan rasta, te mogućoj promjeni vlasti, ali i “konzerviranju” SDP-a… Zadnjih desetak dana Bosnu i Hercegovinu su posjetili zvaničnici NATO-a i CIA. Šta i koliko znače ove posjete našoj zemlji i regiji, preciznije, koliko je važno to što je akcenat stavljen na činjenicu da se secesionističke ideje neće tolerisati?
-Ova posjeta nije došla sama od sebe. Ta posjeta je plod naše jake, velike diplomatske aktivnosti. I moje i gospodina Konakovića i drugih ljudi koji obnašaju vlast, a koji su dio ovog patriotskog, probosanskohercegovačkog bloka. Od samog početka, moj cilj je bio da predočim ljudima u svijetu, u centrima moći, u Londonu, u Bruxellesu, Washingtonu, sjedištu NATO-a u Bruxellesu, u Istanbulu, Ankari i tako dalje, ko je krivac za ukupnu situaciju u BiH.
Obećanje Goganovića
Jako je teško bilo to prezentovati, jer je Milorad Dodik imao svoje lobiste, a ovi naši prethodnici malo su putovali po svijetu i malo predstavljali stvarnu sliku BiH, njene probleme i ko je taj koji koči napredak BiH na putu ka euroatlantskim integracijama. Na svu sreću, uspjeli smo. Posjete kadrova NATO-saveza, predstavnika CIA, visokih zvaničnika EU i SAD-a su plod višemjesečnog lobiranja po Evropi i svijetu. Uspjeli smo to. Kao što vidite, Milorad Dodik je u velikim problemima.
Ne želim nikome zlo, ali od 2016. Milorad Dodik provodi tu politiku blokada i ona je imala stalno uzlaznu putanju. Mislim da je kraj jedne ere, jedne retrogradne politike Milorada Dodika, koji je predstavljao, kako on kaže, Republiku Srpsku, manji bh. entitet. Nadam se da će novi ljudi koji dođu na te pozicije imati drugačiji pristup i BiH i putu BiH ka euroatlantskim integracijama, da će to biti jedna nova pozitivna slika BiH koja će otići u svijet.
Ko su ti novi ljudi?
-Ima tamo ljudi koji sigurno imaju različitu politiku od Milorada Dodika. Ne bih da nabrajam imena, da ne bih nekoga propustio, ali ima ljudi koji sigurno doživljavaju državu Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu i sve je više takvih ljudi. Koliko BiH može odgovoriti pruženoj ruci Alijanse? Često ste govorili o sve boljim rezultatima naše namjenske industrije. Da li su ugovori sa firmama iz zemalja članica NATO-a način da se pomogne Savezu?
-BiH najveći dio svojih ugovora ima sa članicama NATO-saveza kada je u pitanju namjenska industrija. To su Češka, Njemačka, SAD, Francuska, Rumunija… Mislim da je to veliki procenat proizvoda koji se plasira prema zemljama NATO-saveza. To je dokaz da je jako visok kvalitet naših proizvoda iz namjenske industrije. Druga stvar, mi u svim proizvodima stalno koristimo NATO-standarde, svi proizvodi su po NATO-standardima. I mi smo već dijelom, kada je to u pitanju, inkorporirani u NATO-proces.
Jesmo li danas bliži NATO-savezu i koliko, s obzirom na to da je članstvo političko pitanje u BiH, a da još nemamo plana reformi?
-Komisija za saradnju sa NATO-savezom je u određenoj vrsti blokade. Ona nije u ingerenciji Ministarstva odbrane, ona je pod ingerencijom Ministarstva vanjskih poslova. I zna se odakle dolaze blokade, preko Milorada Dodika i Goganovića (Aleksandar, Helezov zamjenik, op. a), koji je član Komisije i koji je obećao u Bruxellesu pred ambasadorima članica NATO-saveza jasno i glasno da neće praviti probleme, da neće biti blokada. Međutim, on još blokira. Što se tiče obaveza Ministarstva odbrane, i pregleda odbrane i reformi, mi sve na godišnjem nivou predamo. Mene to raduje, što mi ne čekamo šta će reći ta komisija, nego radimo kao da smo u NATO-savezu.
Ipak, zamjerke opozicije ne izostaju zbog toga što nema plana reformi?
-Upravo ti ljudi koji sad zamjeraju su napravili tu branu. Napravili su strašnu glupost promjenom naziva te komisije. Komisija se zvala za NATO-integracije i ministri iz reda SDA su je preimenovali u Komisiju za saradnju sa NATO-om. To je veliki korak unazad i teška blokada koju su nam ostavili. I ne samo to – ovo sad što se mučimo oko Plana rasta, oni su uveli kantone u tu koordinaciju, upravo SDA. Nikad mi jasno neće biti što su to uradili.
-Blokirali su bez ikakvih razloga, bez ikakve potrebe taj put ka EU. To nije dobro za BiH i mislim da će to narod znati kazniti i na narodnim izborima. Mi smo sve ono što je bilo sporno, uz pomoć naših partnera iz međunarodne zajednice, izbacili i to je čisto kao suza. Ne stidimo se niti smo bilo šta izdali, niti bilo šta prodali. Čini mi se da su tu stranački i lični interesi iznad državnih, što nije dobro ni za jednu politiku, a ni za državu.
Mark Rutte će preuzeti funkciju generalnog sekretara NATO-a 1. oktobra. Koliko je izbor Ruttea dobar za cijeli prostor jugoistoka Evrope, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu njegovu ulogu i pri dobijanju kandidatskog statusa naše zemlje za EU?
-Imao sam priliku dva puta sa njim da razgovaram. Prvo, mi smo mali i ne možemo utjecati na izbor, nismo članica NATO-saveza. Ali, mislim da je na kraju, kad smo mu objasnili u kakvim uslovima funkcionira BiH, kakav je ustavnopravni poredak, on taj čovjek koji je prelomio i kazao: Evo, dobit ćete status pregovarača. Mislim da će Mark Rutte biti na fonu da BiH dobije članstvo u EU. Naravno, mi moramo sve uslove ispuniti, ne samo radi EU već radi građana BiH. Sve što nam se ponudilo u tih nekoliko prioriteta je dobro za građane.
Oružane snage BiH s vremena na vrijeme prodrmaju priče o neprimjerenim ponašanjima vojnika. Kako tome stati ukraj? Zaslužuju li ovakvi pojedinci više pažnje od onih pripadnika OSBiH koji gase požare ili se školuju na prestižnim akademijama širom svijeta?
-Otkako sam došao na ovu poziciju, nije se desio nijedan incident da nisam odmah brzo reagovao. I to neću tolerisati, to je nulta stopa tolerancije. Svako onaj ko se ogriješi o zakon bit će kažnjen shodno zakonima ove zemlje. Ako je neko spreman da izgubi radno mjesto i neku platu od 2.000 maraka na ovakvom tržištu rada, ne mogu mu pomoći. Tu ćemo biti vrlo rigorozni moji saradnici i ja. Ako neko tamo stavi nekakvu kokardu, a izgubi što kažu hljeb i radno mjesto, neki izvoli.
Svako ko priča da smo nešto dali Srbima, Hrvatima, taj gleda podijeljenu BiH. BiH je i srpska i hrvatska i bošnjačka i svih ostalih građana
Ispravljena nepravda
Nažalost, to je atraktivno za medije i zasjeni sve dobre stvari koje se rade unutar Ministarstva. Imali smo sjajnu sezonu kada je u pitanju gašenje požara. Od osnivanja OSBiH do danas nikad nismo imali ovakve rezultate. Kad sam vidio čime Srbija raspolaže, otišao sam na Tjentište da se lično uvjerim da smo daleko moćniji, jači i sposobniji u gašenju požara.
Lokalni izbori su nam sve bliže, a teme koje prevladavaju među političarima nisu lokalne. Koliko će državna vlast dodatno biti usporena u radu? Kako gledate na mogućnost preslagivanja vlasti na najvišem nivou?
-Godišnji su odmori, malo je sve usporeno i nakon toga ide kampanja mjesec. Sva sreća pa je to pri kraju. Nakon izbora vraćamo se svojim obavezama – nastavit će se euroatlantski put, s obzirom da je evo i taj koji je kočio sve u teškoj situaciji. Mislim da tu neće biti problema.
Pitam Vas o preslagivanju vlasti zato što je PDP insistirao na toj priči? Čini mi se da se sa tim, otkako je gospodin Vuković ušao u Dom naroda, stalo.
-Pazite, jedan od rijetkih iz pozicije koji je stalno upirao prstom, pokazivao da je taj delegat Milorada Dodika nelegalno izabran greškom i nekih ljudi iz SDP-a, bio sam ja. Meni je drago što se ispravila ta nepravda. Imam dobar odnos sa gospodinom Borenovićem. Ali, u Predstavničkom domu PDP ima samo dva zastupnika. Da vi pravite neku strategiju sa dva zastupnika od 42, to je pomalo neozbiljno. Naravno, u početku sam više volio da su PDP i SDS u vlasti, jer su oni u nekoj vladi tamo davali neke pozitivne signale kada je u pitanju država BiH. Nije se uspjelo. Mislim sad da bi bilo jako teško.
Vaš SDPBiH očekuju unutarpartijski izbori. Šta očekujete, imajući u vidu i to da se ponovo govori o potrebi vraćanja političara u baze i oživljavanju partije u mjestima gdje su odbori ugašeni?
-Ono što me generalno brine kao čovjeka i kao političara je da ove naše stranke prelaze u onaj segment totalitarnog. Godinama, decenijama su isti predsjednici. Nema nikakve promjene. To je zatvoreno, konzervirano. SDP je uveo jedan član – jedan glas. I to je veliki iskorak. Nažalost, niko nas nije pratio. Čini mi se da se SDP vraća starom načinu. Glasao sam, s obzirom na ukupnu političku situaciju u BiH, da Nermin Nikšić ostane još dvije godine predsjednik. I ostali su svi i općinski i kantonalni predsjednici.
Međutim, iza lokalnih, moj će prijedlog biti da moramo provesti izbore. To konzerviranje stranke nije dobro ni za BiH, posebno SDP, koji je ipak multietnička stranka. U organizacijama koje ne rade dobro, kao u privatnoj kompaniji, ljude treba mijenjati. Moramo napraviti iskorak jer, ponavljam, SDP je jako bitan za BiH. Ljudi u vrhu SDP-a će to razumjeti. Ko će biti predsjednik – da li ponovno Nikšić ili ne znam ko, potpuno je nebitno. Bitno je da u partiju uvedemo svježu političku krv, kaže Helez za Oslobođenje.
