Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH dr Bisera Turković obratila se 1. marta 2022. godine u okviru 49. sesije Vijeća za ljudska prava UN-a koja se održava u Ženevi.
„Danas je 30 godina od obnove nezavisnosti moje zemlje u njenoj hiljadugodišnjoj historiji. Mi danas nismo Kraljevina Bosna niti dio Jugoslavije nego država Bosna i Hercegovina. Prije 30 godina smo međunarodno priznati kao suverena i nezavisna država.
I odmah nakon proglašenja nezavisnosti počela je agresija na moju zemlju. Samo u glavnom gradu Sarajevu ubijena je 11541 osoba, od čega 1601 dijete. Ranjeno je oko 50.000 ljudi, dok je ukupan broj granata bačenih na Sarajevo iznosio oko pola miliona. Sve se to dešavalo u srcu Evrope. Onda smo rekli nikad više. A, gdje smo danas?”, navela je Turković.
Podsjetila je na riječi njemačkog filozofa Hegela koji je rekao: „Jedina stvar koju učimo iz historije je da iz historije ne učimo ništa.
„Rat ponovo bjesni u srcu Evrope. Osnovna prava ljudi u Ukrajini su na udaru i ugrožena. Imamo li pravo nečiniti ništa? Rat u Bosni i Hercegovini ostavio je duboke ožiljke i stalni strah od ponovnog izbijanja sukoba. Rat u Ukrajini povećava taj strah i zabrinutost da bi ovo sada mogao biti početak većeg trenda u istočnoj Evropi. Model djelovanja koji sada vidimo u Ukrajini sličan je onome što vidimo i u mojoj zemlji.
Blokada državnih institucija i secesionistička politika. Ne može se isključiti da bi ona mogla dobiti podršku izvana da još jednom izazove nemire i sukobe u Bosni i Hercegovini, kako bi dodatno destabilizirali Evropu”, istakla je. Sve je to, kako je navela, izazvalo najozbiljniju političku i sigurnosnu krizu u zemlji od 1995. godine.
„Jedan od političkih igrača prijeti da će pozvati svoje “prijatelje” u pomoć u slučaju otpora njegovim političkim pozicijama, imajući u vidu da se Ruska Federacija protivi napretku Bosne i Hercegovine prema NATO-u i EU“, poručila je, između ostalog ministrica Turković.
