Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, izjavila je kako je posjeta ministra vanjskih poslova Republike Turske Mevluta Cavusoglua potvrda kontinuiteta saradnje i dobrih odnosa između dvije države i kako posebno cijeni podršku koju vlasti Republike Turske daju Bosni i Hercegovini kad je riječ o integraciji u NATO savez i Evropsku uniju.
Turković je odgovarala na pitanja Anadolu Agency (AA) uoči posjete Bosni i Hercegovini ministra vanjskih poslova Turske Mevluta Cavusoglua, planirane u petak i subotu.
Kazala je, uz ostalo, i kako je ukrajinska kriza “korespondirala sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine” i kako “postoji bojazan da se ta kriza iz Ukrajine može preliti, ne samo na BiH već i na cijeli region koji nije do kraja integriran niti u EU, niti u NATO savez”, zbog čega bi, po njenom mišljenju, bilo jako važno da EU odobri kandidatski status BiH.
Ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu danas popodne trebalo bi da doputuje u posjetu Bosni i Hercegovini. Sastat ćete se s njim u subotu u Sarajevu. Koje će biti glavne teme tog sastanka i kakva su Vaša očekivanja od te posjete?
– Posjeta turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua je potvrda kontinuiteta saradnje i dobrih odnosa. Naše dvije države njeguju vrlo sadržajne i snažne veze. Konstantno radimo na razvijanju tih odnosa, na realizaciji projekata saradnje, posebno u ekonomskom i razvojnom pogledu, te u pogledu kulturne saradnje.
Uvijek postoji prostor za napredak i volja da se saradnja unaprijedi. Svakako da očekujem da ćemo razmotriti realizaciju do sada dogovorenih aktivnosti te aktuelnu političku situaciju u BiH, regiji i širem području Evrope.
Sa turskim ministrom vanjskih poslova Cavusogluom bit će potpisan i protokol koji se odnosi na diplomatsko osoblje. Koje su pogodnosti koje donosi taj protokol?
– Planirano je potpisivanje protokola koji je važan i doprinijet će boljoj diplomatskoj komunikaciji i saradnji. Sa Republikom Turskom imamo potpisane brojne bilateralne sporazume i u tom pogledu smo jako zadovoljni.
Saradnja na nivou ministarstava vanjskih poslova, ali i na drugim nivoima je razgranata i, da se tako izrazim, postala je samoodrživa. Mi smo tu da stvorimo atmosferu i okvir kako bi se prirodno prijateljstvo i bliskost naših građana, naroda i država mogla realizirati kroz konkretne projekte saradnje.
Kako ocjenjujete ukupne odnose Bosne i Hercegovine i Turske i koje su to oblasti u kojima bi se ti tradicionalno dobri i prijateljski odnosi mogli unapređivati?
– U velikoj mjeri sam već odgovorila na to pitanje ranije. Ali, mogu slobodno reći da smo izuzetno zadovoljni međusobnim poštovanjem, uvažavanjem, sadržajem i intenzitetom odnosa sa Republikom Turskom. Naravno, u takvim okolnostima ekonomska saradnja uvijek predstavlja izazov i pruža šansu da se razvija na čvrstim i tržišnim osnovama.
Na političkom nivou, odnosi su izuzetno dobri i snažna su podrška napretku odnosa u svim drugim oblastima. Posebno cijenimo podršku koju Republika Turska pruža Bosni i Hercegovini u ostvarivanju naših ključnih ciljeva u pogledu integracije u NATO i Evropsku uniju.
Nedavno je održan briselski sastanak predstavnika parlamentarnih stranaka Bosne i Hercegovine sa predstavnicima Evropske unije, na kojem je usaglašen sporazum o principima za osiguranje funkcionalne države. Koji su to koraci koje bi trebali poduzeti predstavnici u bh. institucijama vlasti nakon tog sporazuma?
– Sporazum koji je postignut je važan korak ka kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. U situaciji kada postoji osnovana bojazan da bi se kriza iz Ukrajine mogla preliti i destabilizirati i Zapadni Balkan, napredak na evropskom putu može biti ključni faktor stabilnosti i sigurnosti i nada za građane BiH.
Ovdje moramo naglasiti da je ovaj sporazum došao nakon što su uspješno sačuvani demokratski, ustavni i zakonski principi BiH, koji su bili na udaru posljednjih mjeseci. Mi smo se mjesecima suočavali sa krizom i blokadama koje su narušavale funkcionalnost institucija. Poduzeti i su i neki koraci ka secesiji i narušavanju teško postignutog napretka u izgradnji države.
Imali smo javno protivljenje i odbacivanje Zakona o zabrani negiranja genocida, podrivanje bonskih ovlasti, nepriznavanje visokog predstavnika, pokušaje oduzimanja državne imovine, bojkotiranja rada Predsjedništva BiH i Vijeća ministara, udare na Centralnu izbornu komisiju, najave povlačenja iz ključnih državnih institucija, pravosuđa, poreske reforme, oružanih snaga, obavještajne agencije, imali smo zaključke Narodne skupštine RS-a, onemogućavanje finansiranja općih izbora itd… Pokazalo se još jednom da takva politika ne donosi nikakvu korist nikome, naprotiv.
Izgubili smo mjesece koje smo mogli iskoristi za ispunjavanje potreba građana, za borbu protiv posljedica inflacije, energetske krize i realizaciju projekata poput izgradnje autoputeva. Bosna i Hercegovina se ne može srušiti, uzaludni su pokušaji da se na uštrb Bosne i Hercegovine ostvaruju neki sitni politički ciljevi ili ratne utopije.
Stoga je politički sporazum u kojem se obavezuje i govori o vraćanju na reformski put dobar signal i ohrabrenje. Mladima u Bosni i Hercegovini treba šansa da svoju budućnost grade u Bosni i Hercegovni, da ne odlaze u EU, već da EU dođe ovdje, kod njih, u njihovu domovinu.
Šta očekujete od Evropske unije nakon sporazuma iz Brisela kad je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine? I, da li bi ovo mogao biti dodatni zamah za ispunjavanje 14 prioriteta Evropske komisije za dobijanje kandidatskog statusa za BiH?
– Nadamo se da će naši prijatelji iz EU-a prepoznati želju i napore BiH da napreduje u ispunjavanju uvjeta i da će odobriti kandidatski status. To je najefikasniji i najjeftiniji način za EU da pokaže kako ima snagu i kapacitet da integrira Zapadni Balkan, kao što je u više navrata i obećao.
Integracija mora biti dvosmjeran proces, koji uzima u obzir geopolitičke okolnosti. Sada je, vjerujem, svima u EU-u jasno da bi se mnogo lakše kontrolirala kriza u odnosima sa Rusijom, da je Zapadni Balkan već integriran u EU. Svakako da bi pozitivan signal iz EU-a bio podstrek onim snagama u BiH koje rade u interesu mira i stabilnosti.
Koliko se po Vašem mišljenju rat Rusije protiv Ukrajine reflektovao na situaciju u Bosni i Hercegovini i region Zapadnog Balkana?
– Ruska agresija na Ukrajinu je izazvala šire posljedice u brojnim aspektima, od kojih se mnoge odnose i na Bosnu i Hercegovinu, kao i na druge evropske i regionalne zemlje. Govorim o krizi sa isporukom hrane, rasta cijena, energetskih izazova koji su se odrazili i na situaciju u Bosni i Hercegovini.
S druge strane, zbog unutrašnje političke situacije, postoje i određene specifične posljedice. Kriza u Ukrajini korespondirala je sa pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine o kojima sam govorila ranije. Postoji bojazan da se ta kriza iz Ukrajine može preliti, ne samo na BiH već i na cijeli region koji nije do kraja integriran niti u EU, niti u NATO savez.
