“Ne slažem se sa ocjenom Borella da je BiH u kritičnoj fazi, iako je dosta turbulentna i neizvjesna politička situacija. BiH se neće raspasti. Kada se nije raspala 1995. godine neće ni danas. BiH je uspjela poraziti sve te politike koje su bile od 1990. do 1995. godine prisutne ovdje”, istakao je Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990, u Odgovorite ljudima.
“Nije mi jasno da se ponovo pokušava reinkarnirati neki politički projekat koji je poražen, a u Hagu označen kako je označen. Mislim na Herceg-Bosnu itd. To su zaista iluzionističke, opasne igre u kojima će pojedinci koji zagovaraju te principe kao oni koji su tada završili.
I Dodik će završiti kao što je Milošević završio ako nastavi sa politikom koju zastupa. Politički poraz”, naveo je Lazović.
Milan Sitarski, član stručnog tima Instituta za društveno-politička istražvanja Mostar, kaže da možemo stavljati fokus na ove ili one politike, ali da nemamo vremena za to.
“Luksuz je to jer vrijeme curi. Nama ide trenutak raspisivanja izbora. Mi imamo rupu u Izbornom zakonu, prijeti blokada cijele zemlje gora nego što imamo sada. Mislim da te politikološke i prognostičarske opservacije, širenje diskursa, to je sve fino i krasno za neki intelektualni forum, ali kad pričamo o konkretnim političko-operativnim stvarima u trenutku kad vrijeme curi, kad može stvarno da se blokira cijeli mehanizam do granice da će 600 miliona eura biti blokirano.
Mislim da fokus na ideološke neke opservacije i brendiranja je apsolutni luksuz, baba se češlja kod selo gori. Predlažem da se vrlo jasno fokusiramo na meritum problema. Što se tiče Izbornog zakona imamo meritum presuda Ustavnog suda BiH i imamo meritum odluka Evropskog suda za ljudska prava.
One nisu nespojive. Kolektivna i individualna prava nisu nužno suprotstavljena. Samo treba imati volje i želje shvatiti da postoje u ovoj zemlji dvije vrste organa vlasti – jedni koji su utemeljeni na načelu izabrane i konstruisani na načelu jedan čovjek jedan glas, koji niko živi pa ni Milorad Dodik nije želio da ukine.
Niko ne može zaobići političku volju građanske većine, ali postoji velika opasnost da onim drugim organima pokušava i nažalost često uspijeva zaobići volja unutar jednog od tih konstitutivnih naroda.”
Na pitanje kako izaći iz ove situacije, Žarko Papić, dr. ekonomskih znanosti i politički analitičar, odgovara: “Članovi Predsjedništva nisu suglasni ni oko čega.
Rusija je izvršila agresiju na Ukrajinu i to jeste za osudu. Međutim, svako drugo miješanje u tu krizu, sankcije ovima ili onima, mislim da bi bilo potpuno neoprezno i neprihvatljivo. Bh. kriza više nije lokalna bh. kriza. Mi smo geopolitička kriza postali. Neće se BiH raspasti, kao što neće biti ni rata. O bh. krizi se ne može biti jednostran.”
“BiH nije sad u fokusu svjetske politike i Ukrajina je uzrok tome, tamo se sučeljavaju SAD i Rusija. Ukrajina ima jedan problem unutrašnji, ona nikad u svojoj istoriji nije bila država, tek od ‘91. postaje samostalna država. Brisel ne može ovdje ništa da donese, nikakvo rješenje ni u BiH ni u Crnoj Gori ni na Kosovu.
Brisel više nije geopolitički faktor”, zaključio je Srđan Perišić, profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu.
