Morat će se homogenizirati politički bosansko-hercegovački faktor, uz pomoć međunarodne zajednice, a za odbranu interesa BiH”, rekao je Lazović u programu N1.
Ovo što trenutno živimo je vrhunac krize koja, u nekom latentnom stanju, traje od 1996. godine, naglašava na početku razgovora o aktuelnim političkim prilikama Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990. Ovo što se dešava u posljednjim mjesecima, ujedno, nagovještava da BiH ulazi u svoje konačno političko rješenje koje će joj odrediti budućnost, ističe on.
“Danas se biju bitke o tome da li će BiH postati građanska država, karakteristična za EU, ili ćemo ostati zacementirani u nekim etničkim politikama, zbog kojih će Bosanci i Hercegovci još više napuštati zemlju jer ne žele da žive u etničkim kavezima”, naveo je Lazović.
Kao neizbježno pitanje u razgovoru o aktuelnim prilikama nameće se i ono koje se tiče učešća stranih sila u rješavanju krize, poput angažmana britanskih parlamentaraca koji su sinoć, ponovno, raspravljali o pitanju Bosne i Hercegovine.
“Velike svjetske sile poput SAD-a i Velike Britanije, ušle su na ovaj prostor u proteklih nekoliko mjeseci jer su postale svjesne da je prepušten ruskom utecaju. Prepušten je Vučiću na način da zajedno sa Putinom koristi Milorada Dodika za realizaciju svojih ciljeva”, naglašava Lazović.
Dodaje da je interes ruske diplomatije da na ovom prostoru spriječi jačanje EU, širenje NATO-a i da kroz politiku Milorada Dodika uđe u trgovinu svojih interesa sa SAD-om.
Osvrnuo se i na unutrašnja pitanja, naročito na nedavne zaključke NSRS-a.
“Za mene je ta skupština nagovještaj secesije RS-a od BiH – to je prva ili druga stepenica na koju je Milorad zakoračio.
Ako ne bude adekvatnog odgovora od međunarodne zajednice i Tužilaštva BiH, onda će Milorad Dodik ići dalje na stepenicama, na način da dovede BiH do svršenog čina. On se ponaša kao jedan kockar koji ide na sve ili ništa”, rekao je Lazović, te dodao da bi Christian Schmidt morao vršiti pritisak na Tužilaštvo BiH da se problem riješi.
“Tužilaštvo BiH je već do sad moralo formirati predmet kako bi razmotrili da li su zaključci NSRS-a napad na ustavni poredak BiH. Schmidt mudro šuti dok se vrijeđanja OHR-a nastavljaju, već dva puta im nisu dali da prisustvuju sjednici NSRS-a”, naglašava sagovornik.
No po tom pitanju Lazović očekuje, kako kaže, “buđenje političkih snaga”.
“Pri tom mislim da u Sarajevu stranke koje su za BiH ne budu razjedinjene, da gledaju kako će realizirati određene političke poene, rušeći jedni druge, dok nam država curi ispod prstiju. Morat će se homogenizirati politički bosansko-hercegovački faktor, uz pomoć međunarodne zajednice, a za odbranu interesa BiH”, rekao je Lazović.
Upitan o tome ko sve treba biti udružen u tom slučaju, Lazović naglašava kako ne misli samo na opozicione stranke, nego na sve one koje u svom programskom opredjeljenju imaju interese BiH kao države punih ljudskih prava.
Naglasio je da tu, prije svega, misli na građanske stranke, ali svakako i na one druge – primjerice na SDA i Stranku za BiH. Dodaje kako bi se ovaj blok morao usaglasiti oko principa, te poslati poruku Beogradu i Zagrebu da postoje crvene linije preko kojih se neće ići.
