Fondacija “Alija Izetbegović”, Grad Sarajevo i Grad Goražde organizatori su okruglog stola o temi “Državnost Bosne i Hercegovine u kontekstu očuvanja mira i stabilnosti” koji je danas održan u Goraždu.
Učesnici okruglog stola, eminentni profesori i intelektualci iz oblasti prava, historije i sigurnosti, osvrnuli su se na dešavanja iz prošlosti, borbu za očuvanje državnosti BiH, Dejtonski mirovni sporazum, ali i na trenutna zbivanja na političkoj sceni BiH s akcentom na poduzimanje neophodnih mjera i uključivanje SAD-a i Međunarodne zajednice u rješavanje trenutne političke situacije, u cilju očuvanja mira i stabilnosti.
Govoreći o temi “Dejtonski mirovni sporazum – trajna ili promjenjiva kategorija” član ratnog Predsjedništva Republike BiH Miro Lazović kazao je kako vjeruje da do pomaka može doći samo onda kada američka administarcija odluči biti aktivna, kao što je to, kako je kazao, bio slučaj 1994. godine, sa Vašingtonskim sporazumom i 1995. godine sa Dejtonskim sporazumom.
“Ukoliko bi preovladale negativne refleksije i negativne politike, Dodikova, Vučićeva pa i Putinova politika na prostoru BiH, to će biti poraz ne samo BiH već američkog diplomatskog napora da se na ovim prostorima konačno BiH stabilizira kao jedna demokratska država.
Dakle, ovdje se biju bitke ne samo unutrašnje u kontekstu sukoba sa politikama i Dodika i Čovića, već se ovdje biju međunarodne bitke. U BiH se brane evropski principi, vrijednosti na kojima su sačinjeni temelji EU, koncept američke administracije i ukoliko oni budu poklekli pred ovima, oni će zajedno sa nama biti poraženi”, kazao je Lazović.
Izrazio je nadu da do toga ipak neće doći te da će na kraju preovladati koncept građanske BiH i politike koja će, kako je kazao, BiH i njene građane, polako, strpljivo i postepeno dovesti na put evropskih integracija i da će ova država u vremenu pred nama postati dio EU i NATO alijanse.
O pravcima djelovanja demokratskih snaga u Bosni i Hercegovini govorio je profesor i ekspert ustavnog prava Kasim Trnka, koji smatra da bi između ostalog iz Ustava BiH bilo neophodno isključiti instrumentarij koji, kakao je kazao, drugi ustavi u svijetu ne poznaju.
“To je pravo entiteta da uspostavljaju posebne, paralelne odnose sa susjednim državama. To bi na neki način, makar na simboličnom nivou dalo do znanja da se susjedne države otvoreno ne miješaju u unutrašnje stvari BiH i da na kraju poštuju ono što su potpisali u međunarodnom mirovnom ugovoru.
Između ostalog, Srbija i Hrvatska su se obavezale da će poštovati suverenitet, teritorijalni integritet ali i političku neovisnost BiH”, naglasio je prof. Trnka.
Na okruglom stolu učestvovali su i prof. dr. Marko Attila Hoare, britanski historičar, Eli Tauber, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH, te general u penziji Fikret Muslimović.
Organizatori okruglog stola namjeravaju izdati i zbornik radova koji će tretirati aktuelna dešavanja i krizu u Bosni i Hercegovini, sa ciljem detekcije problema koji zemlju koče u njenom napretku na putu euroatlanskih integracija.
