Damir Varešlija rođen u Zenici, s porodicom je preselio u Irsku 2000. godine.
Završio je studij biohemije na Univerzitetu Trinity College Dublin, a doktorirao 2014. godine.
Od tada je zaposlen kao istraživač-saradnik na Medicinskom fakultetu RCSI University of Medicine and Health Sciences.
Tu se, među ostalim, bavi molekularnom karakterizacijom metastaziranim ćelijama kod pacijenata koji imaju rak dojke.
Kako ističe u razgovoru za Fenu dr. Varešlija, savremena medicina sve je uspješnija u borbi protiv tumora, zahvaljujući znanju i tehnološkom napretku.
Iako više žena (nego ikad prije) preživljava tu bolest, ako se tumori počnu širiti po tijelu (poznat kao “sekundarni” ili “metastatski” rak dojke) bolest nažalost postaje neizlječiva.
“Mada se sekundarni rak dojke ponekad može kontrolirati, ne može se izliječiti. Procjenjuje se da 15 do 30 posto pacijentica sa sekundarnim rakom dojke razvija tumore u mozgu, s tim da je mozak uobičajeno mjesto za širenje raka dojke, pluća i melanoma”, naglasio je.
Kako je kazao, to širenje raka na mozak može uzrokovati iscrpljujuće simptome poput napadaja epilepsije, glavobolje, povraćanja i nekoordinirano kretanje, što može ozbiljno utjecati na kvalitetu života osobe.
“Opcije liječenja su ograničene jer mozak ima jedinstvenu barijeru, (poznatu kao krvno-moždana barijera) koja ga štiti od bilo čega štetnog i sprječava da mnogi ciljani tretmani i hemoterapija dođu do njega”, dodao je.
Kako ističe dublinski naučnik dr. Varešlija, ne tako davno dobio je stipendiju od dobrotvorne organizacije Breast Cancer Now, u iznosu od više od 660.000 funti, za petogodišnje istraživanje tog kliničkog problema.
Varešlija i njegov tim iz RCSI rade na identificiranju i razumijevanju različitih prekidača gena koji pomažu raku dojke da se proširi na mozak.
Kako je kazao, učinit će sve što je u njihovoj moći da bi unaprijedili razumijevanje o tome ‘koji geni zavaravaju mozak da postane spreman domaćin odbjeglim ćelijama raka dojke’.
