Za pojedine državne parlamentarce je SNSD-ov prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid nastavak negiranja genocida u Srebrenici.
Problematizirali su to što je riječ o prijedlogu posebnog zakona, smatrajući da bi bilo primjerenije da je sadržan u formi izmjena i dopuna Krivičnog zakona. S obzirom na to, u bojazni su da bi njegova primjena uzrokovala pravnu nesigurnost.
Diskutujući o tome da li se predloženi zakon treba razmatrati po hitnom postupku, kako je to SNSD tražio na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, pojedini su konstatovali da SNSD predloženim zakonom želi imati alibi za povratak u državnu vlast.
Zastupnica SNSD-a Snježana Novaković-Bursać uvjerava da iza predloženog zakona stoje dobre namjere u cilju smirivanja tenzija i obnavljanja dijaloga.
“Iskreno želimo pokazati da se ovi problemi trebaju početi rješavati s prave strane. Postoji način da to radimo u skladu s Ustavom. Od mogućnosti i želje jasno iskazane na djelu da radimo na ovakav način, mislimo da se mogu početi rješavati problemi”, dodaje.
Napomenula je da je predloženi zakon posljedica, tj. reakcija na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakonsku zabranu negiranja genocida.
“Ovo je reakcija na djelovanje suprotno od Ustava i nadamo se da će se tome doći u kraj na dobrobit Bosne i Hercegovine. Niko ne bi trebao donositi zakone osim onih koji su izabrani da to čine u zakonodavnim organima različitih nivoa vlasti”, kazala je Novaković-Bursać.
Zastupnik SDP-a Saša Magazinović smatra da je problematično predlagati ovakav zakon po principu uzmi ili ostavi. Za njega bi bilo izglednije da se ovaj zakon prihvati da su u njegovom predlaganju učestvovale sve stranke. Prema njegovim riječima, postoje formulacije u zakonu koje nisu prihvatljive.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, zastupnik NiP-a Denis Zvizdić je ocijenio da je riječ o nastavku negiranja genocida u Srebrenici.
“Oštro odbacujem svaki kompromis i ne može se biti neutralan u definiranju genocida”, naglasio je i dodao da je opasno kada se pokušavaju zataškati činjenice.
Zastupnica NS-a Mirjana Marinković-Lepić je izjavila da je očekivala da će SNSD predložiti zakonsku zabranu negiranja genocida, s obzirom da tvrde da je djelovanje bivšeg visokog predstavnika bilo antiustavno. Kao spornim u predloženom zakonu i zabrani zloupotrebe pojma genocid uopće nije definisan pojam zloupotrebe.
Zastupnica SDA Alma Čolo je također mišljenja da je predložen zakon loše definiran. Ocijenila je da se predloženim zakonom krši Evropska konvencija o ljudskim pravima, tj. njen član koji se odnosi na slobodu izražavanja.
“Ovo ne mogu pravno podržavati, jer zakon nije pravno opravdan”, konstatovala je Čolo.
Zastupnik US-a Nenad Stevandić je naveo da se predloženim zakonom jednako tretira svaki pojedinac i narod. Očekuje da bi se njime doprinijelo smirivanju političkih tenzija u Bosni i Hercegovini. I on se osvrnuo na Inzkovu odluku.
“Kada smo problematizovali Inzkovo nametanje zakona, nismo ulazili u njegovu suštinu, već smo ulazili u način kako je on donešen”, rekao je Stevandić.
Zastupnik DNS-a Nenad Nešić je pitao SNSD da li će se predloženim zakonom ukinuti zakon koji je nametnuo Inzko ili je bio alibi da se parlamentarci ove stranke vrate u državni zakonodavni organ.
Zastupnik HDZ-a Nikola Lovrinović je izjavio da uvažava namjeru da se normalizira politička situacija. Kako je kazao, ako je ovo čin normalizacije, a ne mijenjaju se ranije odluke, saglasan je da se zakon podrži.
Odluka o tome da li će se predloženi zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid razmatrati po hitnoj proceduri bit će poznat tokom nastavka sjednice, tj. nakon pauze zakazane do 15:45 sati. Parlamentarci će razmatrati i snižavanje PDV-a na životne potrepštine i rast PDV-a na luksuz, kao i prijedlog o ukidanju akciza na gorivo.
