Nelson u oproštajnom razgovoru obznanio: “Iz prve ruke sam vidio koliko neki lideri žele da odbrane status kvo i koliko se BiH sprečava da napreduje”

SAD su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a tu ulogu uzimamo ozbiljno, rekao je Eric Nelson, ambasador SAD u BiH, u oproštajnom intervjuu za “Nezavisne novine” i “Oslobođenje”.

– Naša posvećenost takođe znači da se BiH sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, tri konstitutivna naroda i ostalih – to je Dejton – rekao je Nelson.

Što se tiče sankcija, rekao je da one ne znače kraj dijaloga o konstruktivnim rješenjima.

– Mi smo za to uvijek spremni – rekao je Nelson.

Vaš mandat u BiH privodi se kraju. Šta Vas je najviše obradovalo, a šta vas je možda posebno razočaralo tokom vremena koje ste proveli ovdje?

– Ima mnogo stvari koje su me usrećile i za koje imam zadovoljstvo što sam ih podržavao. A ima i stvari koje su me razočarale i frustrirale. Posebno me raduju dosegnuća poput završetka čišćenja Sarajeva od mina. To je bio naš veliki cilj.

U drugim dijelovima smo napravili napredak u deminiranju i rješavanju viškova municije. Naša podrška od 124 miliona dolara je bez presedana. Ushićen sam što su BiH i Sarajevo bili domaćin parade ponosa. BiH ju je priredila posljednja u regionu, ali je prva po tako dobrom odazivu i bez ikakvog nasilja.

To je velika posveta izdržljivosti LGBT zajednice u BiH u organizovanju parade, ali i sigurnosnih zvaničnika koje su omogućile sigurno okruženje i slobodu izražavanja.

Teške reforme i kompromisi

I sam sam prisustvovao paradi i mislim da je to veliki korak naprijed za BiH da pokaže kako evropske vrijednosti imaju korijen u BiH.

Naravno, ushićen sam i zbog našeg uspjeha u Mostaru. To je u stvari uspjeh lokalnih lidera u Mostaru koji su se konačno dogovorili o prijedlogu o izborima koji je odobren u parlamentu, i sad imamo Gradsko vijeće i gradonačelnika koji rješavaju probleme.

Jako sam sretan što sam mogao biti dio toga i što sam potpomogao te razgovore koji su počivali na tome da su lideri sa državnog nivoa dali prostor lokalnim liderima da se dogovore.

Do toga ne bi došlo da se Mostar povezivao sa drugim pitanjima. To je pokazalo da postoji potencijal za teške reforme i kompromise. A to me vodi ka jednom od mojih razočarenja, zato jer smo mislili da će 2021. godina kao neizborna godina biti produktivna za legislativnu akciju. Vjerovali smo da bi BiH mogla napraviti značajne iskorake u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta.

Veoma, veoma sam razočaran što sam iz prve ruke naučio koliko neki lideri žele da odbrane status kvo i koliko se BiH sprečava da napreduje, jer oni ne žele da misle i pričaju o budućnosti. Oni u osnovi pričaju samo o održavanju vlastitih interesa.

O ovom pričam s velikim emocijama, jer vidim koliki je potencijal ljudi u ovoj zemlji, biznismena, mladih ljudi i svih koji žele da ostanu u ovoj zemlji. Mnogo sam sretan što smo mogli kreirati program koji ima za cilj izgradnju tih mladih lidera, što im daje iskustvo i izazove.

Vidim potencijal i u Oružanim snagama, jer ih vidim kao državnu instituciju koja je najviše napredovala prema evroatlantskim i evropskim standardima. Ja tu vidim tri naroda i ostale kako sarađuju, kao pravi profesionalci.

Iako imaju izuzetno mali budžet, oni znaju šta je njihova misija. Takođe, bio sam sretan što sam prisustvovao isporučivanju četiri helikoptera, što sam ja započeo ranije, a što je donijelo našu pomoć za OS na 50 miliona dolara.

Hoće li SAD istrajavati na pregovorima s EU kad je u pitanju izmjena Izbornog zakona, posebno jačanje integriteta, čemu neki pružaju otpor?

– Naša riješenost je nesmanjena da pomognemo BiH u reformama na njenom evropskom putu. Vjerujemo da 14 ključnih prioriteta EU daju jasan put šta treba uraditi. Dio toga bilo je rješenje za Mostar, i to smo postigli.

Ali preostaje rješavanje pitanja “Sejdić i Finci” i drugih odluke Evropskog suda za ljudska prava, što rješava diskriminaciju koja je u Ustavu.

Nastavićemo tražiti od stranaka da se usaglase o prijedloga koji može biti predstavljen parlamentu i usvojen na vrijeme za izbore ove godine. Jasno smo stavili do znanja strankama da je ovo posljednja prilika, jer ako se to ne riješi sada, samo odgađate problem koji svakako jednom morate riješiti.

Nema dobrih izgovora zašto se ništa ne dešava. Blisko sarađujemo sa EU da stranke dođu do sporazuma. To je toliko važno, posebno usred ove političke krize, jer je to temeljni aspekt disfunkcionalnosti ove zemlje.
Prijedlozi Narodne skupštine RS i Dodikove akcije su veliki dio političke krize, ali disfunkcionalnost u FBiH i loši odnosi između stranaka su za političku krizu plodno tlo.

Mnogi u Sarajevu smatraju da je rješenje u Mostaru koje ste Vi pomogli neuspjeh i da je utvrdilo etničke podjele. Šta mislite o onima koji to kažu?

– Ne znam ko su ti mnogi, ali mislim da ljudi treba da obrate pažnju na to odakle je potekao konačni prijedlog prema parlamentu. To se desilo prije više godina, kada je SDP okupio sve stranke u Mostaru kako bi započeli razgovore o tome kako riješiti izborni zakon.

SAD su to skoro odmah podržale, jer je to bila lokalna aktivnost koja se konačno počela baviti problemom. Svih devet stranaka je uzelo učešće. Oni su razmatrali različite modele i konačno došli do dva. To nije završeno, jer SDA i HDZ nisu željeli da završe ili se nisu mogli složiti, svejedno. Vi ste bili ovdje tada, ja nisam. Tako da to nije bilo završeno.

A onda je Irma Baralija dobila na sudu i počeli su da teku rokovi. Mi smo se onda vratili za sto i naglasili da nam je sad potreban prijedlog za parlament. Znate, malo je zakona koji su savršeni, tako da je lako kritikovati.

Ali ovaj prijedlog je dobio široku podršku u parlamentu, a sad Mostar ima funkcionalnu vlast. Naravno, ima još mnogo problema i na neki način i dalje je podijeljen grad, ali sada ima vlast koja probleme može da rješava.

Usvojili su dva budžeta na vrijeme, bez kašnjenja su popunili pozicije u gradskim preduzećima i počeli rješavati problem otpadnih voda. Dakle, ova vlast funkcioniše.

Svaka vlada ima obavezu da se bori protiv korupcije

Dodik je dobio sankcije, a neki političari u BiH su ocijenili da su nepotrebne i da ništa ne rješavaju. Hoće li se još ko pridružiti Dodiku na listi?

– Prvo, sankcionisanje Dodika je bilo neophodno. Sankcije od protekle sedmice su drugačije od sankcija 2017. zato što se ove nove odnose ne samo na njegove destabilišuće aktivnosti nego i na korupciju. Njegova korupcija je dobro poznata i ona nije zaustavljena. Zato su ove sankcije važne za stavljanje odgovornosti zbog korupcije.

A mi se nadamo da će one imati i odvraćajući efekat. Nova izvršna uredba proširuje opseg sankcija. Sada možemo sankcionisati i one koji podržavaju koruptivne i destabilišuće aktivnosti. Nastavićemo da ocjenjujemo situaciju.

A nemamo vremena za predah, jer ovdje korupcije ne manjka, što je sramotno. Svaka vlada ima obavezu da se bori protiv korupcije, a kada vlast to ne radi, onda ona omogućava slabljenje demokratije i ljudskih prava. To truje poslovno okruženje i ljudima krade šansu da dobiju nove prilike.

Nadamo se da će oni koji su dio koruptivnih aktivnosti i oni koji podržavaju te destabilišuće aktivnosti ponovo razmisliti. Sankcije su važan doprinos našoj odlučnosti da podržimo stabilnost u BiH, njen teritorijalni integritet i suverenitet. One su i dalje na stolu. Ne očekujemo da će sve riješiti, ali treba da posluže kao poziv na akciju.

Da li bi sankcije trebalo da posluže pravosuđu da se otrgne od politike i počnu da djeluju prema političarima koji su ogrezli u kriminal i korupciju?

– To je poziv pravosuđu da se probudi, jer je to njihov neuspjeh da kazne odgovorne lidere i sve one koji su odgovorni za široku rasprostranjenost korupcije. Nema građanina koji vjeruje da nema korupcije, a zbog toga što nema presuda izgleda kao da je nema.

A pravosuđe ne radi svoj posao jer ima mnogo političkih uticaja. Ove probleme moguće je riješiti ako se počnu provoditi reforme. Reforme u vezi sa Zakonom o VSTS-u, tako da postoji efektivan nadzor pravosuđa. Takođe, tu su Zakon o javnim nabavkama i Zakon o sukobu interesa. Ova tri zakona zovemo “paket za vladavinu prava” i zato su tako visoko na listi evropskih prioriteta.

Da li činjenica da se počelo sa sankcionisanjem znači da više nema prostora za dijalog, recimo s predstavnicima vlasti RS?

– Mi se prije svega nadamo da su sankcije poziv na akciju i za one koji su sankcionisani i za one koji ih podržavaju. Svako ko je sankcionisan ima priliku da ispravi svoje ponašanje. Mi se nadamo da će sankcije dati rezultat i promijeniti ponašanje.

Također, vjerujemo da će sankcije imati odvraćajući efekat. Sankcijama se ne završava dijalog, jer smo mi i dalje spremni da razgovaramo o našim ciljevima za BiH. A naši ciljevi se poklapaju s ciljevima građana BiH, a to je bolji život, to je evropska budućnost.

Tako da smo mi spremni da razgovaramo kako da zemlja napreduje, da unaprijedimo vladavinu prava, o konstruktivnim rješenjima. Mi smo za to uvijek spremni.

Dejtonski sporazum je građanima RS veoma bitan, pa me zanima da li SAD ostaju opredijeljene za njega i kako gledate na uređenje BiH koje je kreirao?

– SAD su garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, a tu ulogu uzimamo ozbiljno. To znači da smo posvećeni punoj implementaciju mira, što znači da je BiH stabilna zemlja, koja je na sigurnom putu ka budućnosti koju je izabrala – EU.

U zadnjih deset godina bilo je malo napretka. Naša posvećenost takođe znači da se BiH sastoji od dva entiteta i distrikta Brčko, tri konstitutivna naroda i ostalih – to je Dejton. Mi to prepoznajemo, ali vidimo i da zemlja mora da evoluira.

Treba da počne s ustavnom reformom kako bi mogla ući u EU i unaprijedila funkcionalnost.