Tageszeitung piše o „krhkom miru koji je na kocki u Bosni i Hercegovini“, posrednicima koji teže kompromisu sa nacionalistima, ljudima koji im se suprotstavljaju i vođama koje se ponašaju kao da u zemlji nema korone i siromaštva.
“Dragan Čović stoji pred svojom vilom pogleda uprtog u mjesto za slijetanje helikoptera. Tu je on sagradio svoju reprezentativnu vilu. U tu svrhu je šef nacionalističke HDZ BiH preusmjerio i tok rijeke Radobolje. Sada on čeka na goste na proslavi svog 65. rođendana.
A onda se nebom prolama tutnjava i slijeće helikopter sa šefom srpskih nacionalista Miloradom Dodikom. Izlazeći iz helikoptera, on drži kosu da mu vjetar ne pokvari fizuru i radosno pozdravlja slavljenika.
Ova scena, koju oslikava hrvatski novinar Ante Tomić, doima se poput „književne fikcije”, piše njemački list Tageszeitung ukazujući da „srpski i hrvatski nacionalisti zapravo nisu prijatelji”. No, Dodik je već nekoliko puta bio Čovićev gost, skupa sa još nekim zapadnim diplomatama, konstatuje TAZ.
Činjenicu da se Čović i Dodik izvanredno razumiju njemački list objašnjava time što oni „imaju zajednički cilj”. A to je, da naprave od BiH „nefunkcionalnu zemlju i da je „u osnovi unište”.
Mnogi se nadaju pomoći iz Njemačke, EU i SAD-a
Mnogi u BiH se sada nadaju da će stići pomoć iz EU, Njemačke i SAD-a, navodi TAZ i opisuje razgovor grupe ljudi okupljene oko sarajevske katedrale. Jedna elegentna dama, koja dolazi sa sjednice Naše stranke, kaže kako „rata neće biti ali hoće bolnih kompromisa”.
Dodaje da opet dolaze „grozni pregovarači iz EU i SAD-a Angelina Eichhorst i Matthew Palmer”, koji „neizostavno žele izaći u susret nacionalistima”.
„Znaju li u Briselu šta rade”, zapitao se i franjevac Ivan Starčević, piše dalje TAZ i pojašnjava kako se franjevci iz srednje Bosne, za razliku od “Čovićevih katolika”, zalažu za multietničku tradiciju u BiH.
List potom citira predsjedavajućeg Informacionog centra Roma Dervu Sejdića, koji kaže da ako zemlja želi da izađe iz agonije, mora imati demokratski Ustav. Ovaj bivši policajac je skupa sa predsjedavajućim Jevrejske zajednice Jakobom Fincijem pomrsio račune nacionalistima.
„Mene Ustav iz 1995. kao građanina i Roma uopšte ne predviđa. Postoje samo kolektivna prava za Srbe, Hrvate i Bošnjake ali nema individualnih, građanskih prava”, citira TAZ Sejdića, koji je skupa sa Jevrejem Fincijem tužio državu i 2009. dobio proces pred Sudom za ljudska prava u Strazburu.
Državi BiH je presudom naloženo da prilagodi Dejtonski ustav evropskim ustavima, koji garantuju ljudska prava svim građanima. Ali zato mora doći do promjene Ustava i Izbornog zakona.
Još jedna osoba koja je pružila otpor nacionalistima je Azra Zornić. Ona se protivi da se svrsta u jedan od konstitutivnih naroda odnosno da se definiše kao Srpkinja, Bošnjakinja ili Hrvatica.
Ona je 2014. zatražila u Strazburu ista prava za kategoriju građana koji se definišu kao „Ostali” i također dobila proces. Ali, nastavlja TAZ: “hrvatski i srpski nacionalisti su učinili sve da spriječe provedbe ovih presuda”.
Utvrđivali svoje zone uticaja
TAZ isto tako navodi kako su Dodik, Čović i Izetbegović godinama utvrđivali “svoje zone uticaja” i stvorili neku vrstu balansa moći. „Oni su dogovarili netransparentne političke ‘dealove’ za odbranu svojih interesa, što je dovelo do korupcije i represije protiv opozicije. Ali lijevo orjentisane i liberalne partije kao i civilno društvo su se usprotivili.
Oni, poput Sejdića, Fincija i Azre Zornić, žele sveobuhvatnu ustavnu reformu, u skladu sa presudama Suda za ljudska prava ali i funkcionalnu i transparentnu državu i perspektivu za mlade”, rezimira TAZ.
Međutim, SAD i pregovarači iz EU hoće kompromis između Hrvata i Bošnjaka i vrše pritisak da se opet pregovara, potvrdio je za TAZ Bakir Izetbegović. „Njegova partija SDA se sa pogledom na islamski svijet pokušala profilirati tokom rata.
Zbog korupcije i nejasnog stava prema civilnom društvu, SDA je otjerala mnogo članova i simpatizera, a Izetbegoviću je, skoro protiv njegove volje, opet pripala ključna uloga”.
„Da li je on spreman da predstavlja cijeli bošnjački i nenacionalistički tabor? Ili će popustiti pregovaračima i ući u trule kompromise sa nacionalistima”? Izetbegović smatra da je zadatak međunarodne zajednice zaustaviti Dodika u kršenju Dejtonskog sporazuma kao i da je na potezu visoki predstavnik Christian Schmidt.
A pri pomisli na najgori scenario podiže glas i energično kaže: “Nećemo dopustiti da Sarajevo postane granica sa Srbijom” i dodaje da su Bošnjaci u tom slučaju “odlučni da se bore”, prenosi TAZ.
Po pitanju Čovića Izetbegović “neodređen”
No, Izetbegović ostaje “neodređen” i “oklijeva” da odgovori na pitanje hoće li SDA u Parlamentu osigurati Čoviću izglasavanje Izbornog zakona dajući za to neophodnu dvotrećinsku većinu, konstatuje TAZ. Njemački list navodi kako je Jakob Finci užasnut jer ponovo svi pričaju o Izbornom zakonu umjesto o ustavnim promjenama.
No, na ove kritike u Briselu reaguju samo Zeleni i socijalisti. Jedini koji su se pokrenuli su poznavaoci prilika iz EU, Velike Britanije i SAD-a koji traže od svojih vlada da se konačno aktiviraju.
“Za sankcije Dodiku su Njemačka, skandinavske zemlje, Češka, Italija i neke druge članice EU. U britanskom parlamentu zatražen je angažman NATO-a, kako bi se reagovalo na potencijalne vojne akcije u BiH. A evropske desničarske partije, Mađarska i konačno Rusija otvoreno podržavaju Dodika i Čovića”, zaključuje TAZ.
