Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić u razgovoru za BHT1 uživo kaže da nema dovoljno informacija o saslušanjima političara u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine u istrazi protiv zvaničnika RS zbog napada na ustavno-pravni poredak BiH, da bi mogao da komentariše ono što se dešava u Sudu i Tužilaštvu BiH.
“Sama konstatacija da je to napad na ustavni poredak BiH apropo zaključaka NSRS ne stoji. Nisam siguran da će ovi procesi popraviti stanje u BiH i riješiti ono što mi smatramo izazovima u BiH, kaže Špirić.
On konstatuje kako je kriza nastala u augustu, te se pita kome je ta kriza bila potrebna.
“Bivši visoki predstavnik gospodin Inzko je ključeve “zajedničkih institucija”, (Izraz “zajedničke institucije BiH” ne postoji u Ustavu BiH), fudbalskim žargonom rečeno, bacio izvan terena, negdje u koprive, i nakon toga jer Ustavni sud BiH svojom odlukom o imovini, o šumama, zapravo stvorio političku krizu za koju ja nemam odgovora kome odgovara.
Ja se ne slažem sa stavovima da ova politička kriza odgovara bilo kome u RS, ni vlasti ni opoziciji, ali sam siguran da ona ne odgovara ni mnogima u Federaciji BiH. Ovdje se tražila pojačana međunarodna arbitraža i vidjet ćemo u kojem pravcu će se razvijati, kaže Špirić.
Kaže kako mu je žao što su ministri i poslanici, “zarad svog rada i ustavnog ponašanja”, u prilici da prolaze sudska saslušanja, te smatra da je to bespotrebno, te da se nalazimo između zaoštrene političke situacije i kompromisa.
“Taj kompromis bi trebalo da traže svi u BiH, prije svega visoki politički funkcioneri trebali bi to da shvate kao poziv da sjednu za sto i traže rješenja. BiH pored unutrašnjih slabosti i neizgrađenog povjerenja unutar BiH i velike političke neiskrenosti ne nalazi put da bi kroz unutrašnji dijalog trasirala put budućnosti. Bojim se da u BiH, što se tiče domaćeg političkog faktora, stanuju samo visoki politički ucjenjivački kapaciteti, da postoji nespremnost da se sjedne i razgovara”, kaže Špirić.
Smatra da je sasvim je logično da 26 godina od Dejtona do danas, ako dva konstitutivna naroda izraze nezadovoljstvo sa načinom na koji se vodi politika u BiH i načinom na koji se vodi proces majorizacije, da se sjedne razgovara o tome.
Dodao je i kako ga je strah nespremnosti Sarajeva da se otvoreno razgovara o svim otvorenim političkim pitanjima, te da se sistem povjerenja ne može tako izgraditi:
“Bošnjački politički faktor uvijek se krio iza leđa međunardone zajednice koja je nerijetko pregovarala u ime Bošnjaka. Vi ste vidjeli da bilo ko ja reforma koja se provodila, Bošnjaci su čekali da se zakonsko rješenje unese u BiH. Mi iz RS smo pak mislili da treba sjesti i razgovarati o reformama, o zakonski rješenjima. Brine me što ne vidim da ta spremnost postoji”, kaže Špirić.
Kada je riječ o otvorenim pitanjima, Špirić kaže kako su to stavovi NSRS pa i lidera opozicije, te ponovio da je visoki predstavnik Inzko, umjesto da obezbijedi mogućnost da institucije funkcionišu, zakomplicirao situaciju:
“Sada niko nema snage: Bošnjaci čekaju da međunarodna zajednica uspostavi dijalog, Srbi pozivaju na dijalog, Hrvati pozivaju da se sjedne i razgovara o izmjeni izbornog zakodavstva, ali Bošnjaci su u fazi čekanja da to neko izvana riješi. Bojim se da to nije dobro za BiH i pokazalo se da uvijek kada nije bilo spremnosti da se sjedne i razgovara o bilo kojem otvorenom pitanju, da smo stajali u mjestu, kaže Špirić.
O tome da li je bitnije riješiti pitanje Inzkovog ili Izbornog zakona, Špirić smatra da je bitno riješiti sve što će vratiti političare za pregovarački sto, u institucije: za Hrvate je to izborna reforma, a RS je kroz zaključke NS rekla šta je njen prioritet.
“Dobro bi bilo da kompromis bude vrlina, a ne mana. Ali bi dobro bilo i da međunarodni predstavnici i međunarodna zajednica pokažu da je kompromis vrlina, a ne mana. Nisam još nikoga sreo ko nije rekao da je ta odluka bivšeg visokog predstavnika zakomplikovala odnose u BiH i da je bila okidač. Pa ako je tako, hajmo je staviti u stranu da bismo se vratili poslu koji nas očekuje. I mislim da bi na tome trebalo raditi”, kaže Špirić.
O Schmidtovom prijedlogu da se u Parlamentu BiH donese novi zakon koji bi zadovoljio sve strane, Špirić kaže kako u političkom smislu ne postoji spremnost bošnjačke politike da se razgovoara o tome, te smatra da je potrebno uspostaviti dijalog:
“Ako nema dijaloga, nećemo se pomjeriti s mjesta. Iako, mislim da bi kompromis bio da se taj zakon stavi van sistema, a da se zaduži Savjet ministara da u roku koji se dogovori nađe neko zakonsko rješenje, koje će biti predmet parlamentarne rasprave i usvojeno. To bi možda bio kompromis koji nikome neće nanijeti štete, a omogućit će funkcioinisanje institucija”, kaže Špirić.
Dodaje kako to nije lični odnos, nego da su oni u Domu naroda PSBiH, delegati NSRS i moraju da provode njene odluke, i ako neko čeka da se to promijeni bez promjene tih zaključaka, neće se kretati naprijed.
“Koristim priliku da pozovem Bošnjake da kada Parlament jednog entiteta, RS, ili kada Bošnjaci, ili kada Hrvati ili Srbi ukažu da postoji nešto što im smeta, to je poziv da se sjedne i razgovara. I nije slabost razgovarati. Ubijeđen sam da će se iz svakog dijaloga naći rješenje ka naprijed, a ne stajanje u mjestu ili korak nazad, kaže Špirić.
Špirić je izrazio bojazan da nespremnost Bošnjaka da sjednu i razgovaraju jeste u tome što se kriju iza leđa međunarodne zajednice i što misle da će prizivanje sankcija RS riješiti sve:
“Neće, to je jedna velika zabluda. Budućnost BiH zavisi od unutrašnjeg dijaloga i razgovora o svim otvorenim pitanjima. Mislim da je unutrašnje rješenje za budućnost BiH jedino dugoročno rješenje i najbolje moguće za BiH”, kaže Špirić.
Dodaje kako je prisustvo međunarodne zajednice od Dejtona do danas proizvelo veliku dozu političkog parazitizma:
