Vladajuće stranke u Njemačkoj su uputile prijedlog da parlament zatraži od vladepružanje veće podrške Bosni i Hercegovini, a predlagači se nadaju da bi, ako bi ga Bundestag usvojio u ovom obliku, “njegova jasna formulacija mogla utjecati na cijelu Evropu”, navodi njemački list Der Spiegel.
Autori Laura Meyer i Matthias Gebauer navode da se već mjesecima spominju tenzije, pa čak i mogućnost novog sukoba u Bosni i Hercegovini, te da je to sada ponukalo vladajuću koaliciju u Njemačkoj da posveti veću pažnju BiH.
Meyer i Gebauer pišu da se BiH od početka rata u Ukrajini sve češće nalazi na dnevnom redu svjetske politike, te da se politička situacija u zemlji smatra nestabilnom.
“Utjecaj stranih sila poput Kine i Rusije, ali i Turske je veliki. Krajem prošle godine bilo je čak i upozorenja o ponovnom oružanom sukobu”, navode oni, te dodaju da se prijedlog, koji su mjesecima pripremala tri poslanika, Adis Ahmetović (SPD), Boris Mijatović (Zeleni) i Thomas Hacker (FDP), jasno protivi etnonacionalnoj politici i zalaže se za “historijsku i evropsku odgovornost za očuvanje mira” širom regiona Zapadnog Balkana.
“Želimo poslati signal da nam je cijeli region u interesu, a ne samo Bosna i Hercegovina“, izjavio je Mijatović za Der Spiegel.
Ovaj prijedlog podrazumjeva i zahtjev da savezna vlada ponovo “razmotri” podršku evropskoj vojnoj operaciji “Althea”. Njemačka je bila dio te misije do 2012. godine, tako da raspoređivanje njemačkih trupa ne bi bila novina.
Njemačka vojska navodno razmatra slanje vojnika u BiH
List navodi da Njemačke oružane snage (Bundeswehr) trenutno razmatraju slanje dva tima od po desetak vojnika koji bi učestvovali u mreži manjih posmatračkih jedinica EUFOR-a koje su raspoređene širom Bosne i Hercegovine. Oni bi isključivo bili lako naoružani te bi ti timovi na terenu istraživali mogućnost razvoja sukoba i eskalacija.
Ukoliko bi se takvo nešto desilo, timovi bi mogli zatražiti dolazak robusnijih jedinica EUFOR-a iz Sarajeva. Komandant misije je navodno zatražio njemačko učešće od ministrice odbrane Christine Lambrecht tokom njene posjete Sarajevu početkom maja.
“Veća pažnja posvećena BiH”
List navodi da se u njemačkoj vanjskoj politici dugo vremena posvećivalo malo pažnje Bosni i Hercegovini, te da se BiH nije mnogo spominjala u koalicionom sporazumu vladajuće koalicije.
Koalicija je u svom dogovoru navela: “Podržavamo dijalog o normalizaciji između Kosova i Srbije koji vodi ka EU i napore da se postigne trajni mir u Bosni i Hercegovini zasnovan na održavanju teritorijalnog integriteta i prevazilaženju etničkih podjela”.
Kako tvrdi Mijatović, zahtjev koji bi Bundestag trebao razmatrati bi predstavljao implementaciju ovog sporazuma.
Od preuzimanja vlasti u decembru su dvije njemačke ministrice, Annalena Baerbock i Christine Lambrecht, posjetile BiH, a kancelar Olaf Scholz je također najavio posjetu.
Kako navode Meyer i Gebauer, razlog za veću pažnju posvećenu BiH su “prijetnje secesijom” entiteta Republike Srpske koje najavljuje član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik. Navodi se da je Narodna skupština RS u decembru prošle godine podržala Dodikovu inicijativu da se entitet povuče iz državnog poreskog i pravosudnog sistema te i vojske.
“U isto vrijeme, međutim, Dodik je dio troglavog državnog Predsjedništva, koje predstavlja cijelu državu”, navode autori, te objašnjavaju da BiH ima tri predsjednika, “što često komplicira političke odluke”.
“Sve u svemu, državna struktura sa svojim brojnim mogućnostima ulaganja veta je krhka i djelimično neefikasna. Dodikovi napori za secesiju samo dodatno destabilizuju zemlju”, navode oni i dodaju da Dodik, koji je u tekstu nazvan “nacionalistom”, uživa podršku Kremlja.
Prijedlog bi mogao naići na protivljenje unutar EU
U prijedlogu koalicije se spominju i oštro kritikuju Dodik, ali i “predstavnik nacionalističko-hrvatske stranke” Dragan Čović, navodi list, te citira zastupnike koji su ocijenili da je njihovo ponašanje smišljeno da “unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva”.
Međutim, ovakve riječi bi mogle naići na protivljenje unutar Evropske unije.
“Čovićevu stranku i njega samog podržava ultranacionalistički hrvatski predsjednik Zoran Milanović. U tom smislu, usvajanje ovakvog dokumenta ne bi trebalo naići na odobrenje na Jadranu.
I u Srbiji, koja održava bliske kontakte u Republici Srpskoj, ovaj prijedlog će vjerovatno izazvati bijes”, navodi list, te dodaje da je razlog za to činjenica da prijedlog poziva obje zemlje da se distanciraju od “nacionalističko-separatističkih snaga” unutar BiH.
U prijedlogu se također navodi da je potrebno “upozoriti na rizik da ozbiljna politička kriza u Bosni i Hercegovini preraste u sigurnosnu krizu”.
Autori zatim nabrajaju nekoliko drugih zahtjeva iz prijedloga, uključujući zalaganje za sankcije protiv pojedinaca, institucija i preduzeća koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak u zemlji, zalaganje za jačanje Ureda visokog predstavnika, podrška održavanju izbora u jesen, nastavak “Berlinskog procesa” i veća podrška projektima kao što su programi razmjene novinara, univerzitetska saradnja i rad političkih fondacija u zemljama zapadnog Balkana.
Navode da bi posebno zahtjev za jačanjem OHR-a mogao biti “politički problematičan” te da se Rusija protivi sadašnjem Visokom predstavniku, bivšem njemačkom ministru poljoprivrede Christianu Schmidtu i da je zaustavila plaćanja za finansiranje njegovog ureda.
Podsjetili su da je Schmidt tokom svog mandata kritikovao Dodika u svom izvještaju u UN-u zbog “secesionističkih napora”, te da je Visoki predstavnik zbog toga trpio “neprijateljstva srpskih nacionalista”.
Izborna reforma neizvjesna
U prijedlogu se nekoliko puta spominju i predstojeći parlamentarni izbori u oktobru.
Autori navode da se o reformi izbornog zakona u zemlji govori već godinama, te da je ona neophodna jer je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je trenutni važeći izborni zakon diskriminatoran prema manjinama u BiH.
U prijedlogu koji je upućen u Bundestag se i ističe zabrinutost da se “povećava negativan utjecaj susjednih država na potencijalnu reformu izbornog zakona”.
“To se odnosi na Hrvatsku, čiji je predsjednik izjavio da želi da pristup Finske i Švedske u NATO savez ovisi o izbornoj reformi u korist Hrvata koji žive u BiH. S obzirom na većinu u hrvatskom saboru, upitno je da li bi on to mogao sprovesti.
Međutim, malo je vjerovatno da će izborni zakon zaista biti reformisan do oktobra”, ocijenili su Meyer i Gebauer.
Navode da je prijedlog stranaka SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a je upućen Odboru za vanjske poslove Bundestaga u četvrtak ujutro i sada je na putu da bude razmatran u parlamentu.
“Ukoliko ga Bundestag na kraju ipak usvoji u ovakvom obliku, njegova jasna formulacija mogla bi utjecati na cijelu Evropu – barem se tome nadaju odgovorni podnosioci zahtjeva”, navodi list.
