Ugledni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je analizu vezanu za kandidaturu njemačkog političara Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.
“Čak i prije nego što je njemačka vlada službeno objavila njegovu kandidaturu 20. januara, na dan inauguracije Joe Bidena, u Sarajevu su se pojavila nagađanja o navodnoj pozadini. Pojedini bosanski mediji tvrdili su da je Berlin sklopio nekakav sporazum s Moskvom na račun Bosne koji bi trebalo osigurati odobrenje Rusije za kandidata po njenoj mjeri i iznenaditi Washington u fazi promjene vlasti s Trampa na Bidena.
Rusija ne želi Schmidta
Ipak, iz FAZ-a tvrde da su ovakve teorije neutemeljene, uzimajući u obzir da se Rusija javno usprotivila imenovanju Schmidta.
“Podrška Moskve njemačkom kandidatu nikako nije jasna. To je nedavno pokazao istup ambasadora Beogradu Alexandra Botsana-Kharchenka, starog prvaka ruske balkanske diplomacitije… Rus je nedavno rekao da je Moskva sprema zaustaviti imenovanje Schmidta. Zapravo, izrazio je dodatni stav kako je poslije više od 25 godina nakon završetka rata, vrijeme da se zatvori ured visokog predstavnika u Sarajevu. Ambasador je naznačio da će se Rusija po potrebi usprotiviti tome i u Vijeću sigurnosti UN-a gdje se odobrava visoki predstavnik, navodi FAZ te napominje da niko nije siguran dokle je Rusija zaista spremna ići.
Iz FAZ-a upozoravaju da zasad nije sigurno ni da li čak i SAD podržavaju Njemačku u Schmidtovoj kandidaturi.
“Preliminarna odluka mogla bi se donijeti na sastanku “Vijeća za provedbu mira”, koji je privremeno zakazan za 16. marta. Rusija je također zastupljena u ovom tijelu koje nadgleda rad visokog predstavnika i odlučuje o njegovom imenovanju. Međutim, barem zasad nije jasno ni podržava li Washington barem njemačku kandidaturu. U kasnoj Trampovoj eri, kada je uglavnom vladalo zatišje u odnosima između Evrope i Sjedinjenih Država, čak i oko balkanskih poslova, njemačka je strana predložila Schmidtovu kandidaturu.
FAZ tvrdi da u Schmidtovu kandidaturu ni u Berlinu više nisu sigurni.
“Sve dok podrška Wasingtona nije sigurna, besmisleno je stavljati njegovu kandidaturu na glasanje – inače, na kraju, postoji rizik od neugodnog iznenađenja, ne s ruske, nego s američke strane, kažu. Nadaju se, međutim, da ta kandidatura neće biti problematična ako Biden, koji ima iskustva na Balkanu i koji bi se mogao ponovo snažnije aktivirati, pokaže Nijemcima znak stop odmah na početku svoje vladavine. Činjenica da se nedavno govorilo i o britanskom protivniku Schmidtu ne čini stvari nimalo jasnijima. Čak i u slučaju eventualnog njemačko-američkog ujedinjenja ostaje neizvjesno koliko će daleko biti spremna otići.
U analizi FAZ-a upozorava se da je Moskva nezaobilazan faktor prilikom imenovanja visokog predstavnika.
“Moskva bi mogla dodatno povećati ulog i zahtijevati okončanje evropske vojne misije EUFOR-a Bosni. Njegova je misija podržati poštivanje Daytonskog sporazuma i obučiti bosanske oružane snage. Od početka misije 2004. godine, Vijeće sigurnosti UN-a mandat svake godine produžava uz rusku podršku, od kojih je najnovija došla u novembru 2020. Ako bi to doista željela, Rusija bi mogla spriječiti sljedeće produženje mandata. Bosna je idealan poligon za ruski hladni proxy rat protiv Zapada. Pogotovo kad nije jasno govori li Zapad uopće jednim glasom, napominju iz FAZ-a.
Izvor: Avaz
