Novi ambasador Republike Italije – Marco di Ruzza o političkoj situaciji u BiH.
Prije nešto više od mjesec dana, u Bosnu i Hercegovinu stigao je novi ambasador Republike Italije – Marco di Ruzza.
Ovaj Rimljanin u BiH je stigao iz misije u Beču, a na poziciji je naslijedio Nicolu Minassija.
U intervjuu za Radiosarajevo.ba, ambasador je pričao o njegovim stavovima o Zakonu o zabrani negiranja genocida, podršci integraciji BiH u Evropsku uniju, potencijalnima suradnje između naše dvije zemlje, ali i o kulturi, sportu.
U zvaničnoj biografiji Marca di Ruzze stoji da se još od početka diplomatske karijere, 1998. godine, bavi regijom Balkana i jadranskom regijom.
Marco di Ruzza: Hvala vam prije svega na srdačnoj i toploj dobrodošlici. Zaista, Centralna Evropa i balkansko-jadranska regija bili su u mnogim trenucima središte moje diplomatske aktivnosti.
I kao što ste već podsjetili, moj prvi zadatak u Ministarstvu vanjskih poslova 1998. godine već mi je omogućio susret s Bosnom i Hercegovinom. Zapravo, bio sam zamjenik šefa Ureda Generalne direkcije za ekonomska pitanja koji se bavio bilateralnim odnosima Italije s velikom grupom zemalja u sektoru Balkan-Dunav-Jadran, uključujući sve zemlje bivše Jugoslavije. Sjećam se da smo uspjeli zaključiti mnoge važne sporazume s Bosnom i Hercegovinom u cilju podrške razvoju trgovinskih odnosa i zaštite ulaganja. Moj ured je zatim pregovarao sa svim zemljama tog područja o sporazumima o suradnji u pomorskom sektoru koji su potpisani na konferenciji u Anconi u maju 2000., u prisustvu svih obalnih zemalja Jadrana, koje su uspostavile sadašnju jadransko-jonsku inicijativu, kojoj pripadaju i Italija i Bosna i Hercegovina.
To je međuvladin forum za regionalnu saradnju, koji djeluje kao instrument za promociju političke i ekonomske stabilnosti, također iz perspektive procesa evropskih integracija. Ova inicijativa također se pridružuje EUSAIR-u, strategiji Europske unije za jadransko-jonsku regiju, koja ima za cilj potaknuti suradnju među zemljama na četiri tematska stupa: tzv. “Plavi rast”, regionalne veze, kvaliteta okoliša, održivi turizam, također i u ovom slučaju s ciljem podrške evropskim integracijama. Tada sam 2000. bio u Generalnom direktoratu za zemlje Evrope i tu sam se bavio mnogim regionalnim inicijativama, u kojima je učestvovala i Bosna i Hercegovina, poput Centralnoevropske inicijative, čiji su Italija i bivša Jugoslavija zemlje osnivačice zajedno s Austrijom i Mađarskom, u to vrijeme se zvala Četverokut. Sjećam se da je Italija imala važnu ulogu u pružanju podrške pristupanju Bosne i Hercegovine Vijeću Evrope, drugoj organizaciji u koju je bio uključen i moj ured, pristupanju koje se dogodilo 2002. Ukratko, možemo reći da je moja uloga ambasadora Italije u Sarajevu u potpunosti u skladu s mojim razvojem karijere i, iz više razloga, vrlo sam sretan i ponosan što predstavljam Italiju u vašoj zemlji.
Kako kroz sve ove godine gledate na Bosnu i Hercegovinu, naš oporavak nakon rata i sve probleme sa kojima se suočavamo?
Marco di Ruzza: Gledajte, moj je dojam da je Bosna i Hercegovina zemlja sa izvanrednim potencijalima, djelomično neiskazanim i koji se stoga mogu dodatno poboljšati. Iza rata je nažalost, što je apsolutno razumljivo, ostalo mnogo rana koje su teško zacijeljive, kako političkih tako i psiholoških. Neophodno je uložiti veliki zajednički napor da u smislu pomirenja gledamo naprijed, sa ciljem izgradnje modernog plurietničkog i multikulturalnog društva, iskorištavajući izuzetne istorijske karakteristike ovog veličanstvenog grada Sarajeva, raskrsnice između Istoka i Zapada, gdje se susreću različiti utjecaji, islam, pravoslavno kršćanstvo i katoličanstvo, judaizam.
Drugim riječima, učiniti Bosnu i Hercegovinu zajedničkim domom različitih etničko-konfesionalnih komponenti koje favoriziraju spokojan i konstruktivan suživot; to je osnova koja konačno može omogućiti ovoj zemlji da se ponovo pokrene, dā konkretne perspektive mladim ljudima i konačno raste u skladu sa svojim potencijalom koji je, ponavljam, vrlo interesantan, i u smislu prirodnih resursa.
Radiosarajevo.ba: Podržavate li proširenje EU s aspekta stabilnosti u Europi? Smatrate li da bi se Unija trebala širiti na Balkan i kakve su parspektive Bosne i Hercegovine u tom smislu?
Marco di Ruzza: Kao što znate, Italija je jedna od evropskih zemalja koja se najviše bori za proces proširenja, podržavajući perspektive za evropske integracije na Zapadnom Balkanu. Samo integriranjem Zapadnog Balkana u evropsku povijesnu porodicu, evropski se projekt može smatrati dovršenim i možemo Evropu učiniti velikim bastionom mira, blagostanja, prosperiteta i sigurnosti pred velikim globalnim izazovima.
Italija je posvećena davanju novog zamaha i snage ovom procesu, također svjesna da odlaganje pristupanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji na neodređeno vrijeme podstiče, posebno među mladima, osjećaj nepovjerenja i nezadovoljstva prema Evropi. Upravo to želimo izbjeći. Naravno, potrebno je da zainteresirane zemlje napreduju bez zaustavljanja u skladu sa navedenim programom reformi. Ovo se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Kao što znate, u maju 2019. Europska komisija dala je svoje mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za stjecanjem statusa zemlje kandidata i naznačila reformski program podijeljen u četrnaest prioriteta. Od tada je bilo nekoliko ohrabrujućih znakova iz Bosne i Hercegovine, ali put je i dalje izazovan. Srećom, evropski cilj dijele sve snage i komponente zemlje, pa je potrebno raditi na kompaktan i odlučan način kako bismo ubrzali taj put ka Briselu.
Možete li iz historijskog konteksta, predočiti vaš stav o Zakonu o zabrani negiranja genocida. Kako možemo tumačiti najnoviju odluku OHR-a?
Marco di Ruzza: Kao što sam već rekao, neophodno je da u ovoj zemlji svi zajedno radimo na procesu stvarnog pomirenja kako bismo započeli budućnost napretka i ponovo se pokrenuli na putu evropskih integracija. Međuetničko pomirenje i evropske integracije paralelni su putevi, neophodni jedan drugom. Sada, s međunarodnim sudovima koji su izrekli precizne kazne, ni na koji način nije prihvatljivo da još uvijek postoje stavovi poricanja genocida i veličanja ljudi koji su prepoznati i osuđeni kao zločinci. Osim što se ne poštuju presude – ponavljam presude, a ne jednostavno mišljenja – i još više sjećanje na žrtve, ovo ponašanje potkopava klimu međusobnog povjerenja i saradnje koja je, kako sam naglasio, neophodna za izgradnju budućnosti. Također bih želio naglasiti da se ovaj koncept primjenjuje na sve, bez razlike, te je apsolutno općenite prirode.
Šta su prioriteti u vašem mandatu ambasadora u BiH?
Marco di Ruzza: Kao što sam napisao u svojoj inauguralnoj poruci koju sam objavio na društvenim mrežama, moj mandat ima dva glavna prioriteta: iskorištavanje novih prostora za jačanje bilateralnih odnosa i podršku evropskom putu Bosne i Hercegovine. Čak i u nastupnim posjetama dužnosnicima institucija ove zemlje, pozivam se upravo na ovaj dvostruki kolosijek svojih aktivnosti.
Koji su potencijali suradnje između naše dvije zemlje?
Marco di Ruzza: Bezbroj ih je. Italija i Bosna i Hercegovina su zemlje koje nisu samo geografski bliske, već su ujedinjene dubokim istorijskim, ekonomskim, društvenim i kulturnim vezama. Ako uzmemo samo ekonomsku dimenziju, sjećam se na primjer da je Italija jedan od prvih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine i da na ovom tržištu posluje više od 80 italijanskih kompanija koje zapošljavaju veliki broj lokalnih radnika. U ovom smo sektoru posvećeni favoriziranju stvaranja struktura agregacije i koordinacije našeg poduzetničkog prisustva.
Dosadašnje aktivnosti Italijanske ambasade u Sarajevu u velikoj su mjeri bile fokusirane na oblast kulture. Hoće li tako biti i dalje?
Marco di Ruzza: Svakako da će kultura i dalje biti prioritetni fokus naših aktivnosti u mnogim njegovim oblicima, poput kinematografije, televizije, promocije hrane, koncerata, predstavljanja knjiga. Obnova saradnje sa Radio Sarajevom značajna je u mojoj želji da potvrdim i, ako je moguće, još više razvijem ovu dimenziju. Svakako će biti potrebno provjeriti kakva će biti situacija sa Covidom, nadajući se da će se događaji na jesen moći održati uz prisustvo publike. Međutim, kao dokaz važnosti koju pridajemo sektoru kulture, mogu najaviti lijepu i važnu vijest, sljedeće godine namjeravamo otvoriti Italijanski institut za kulturu koji će biti dom kulturne saradnje između naše dvije zemlje. S druge strane, sjetit ćete se da sam u svom pozdravu slušaocima Radio Italije prenio upravo ovaj slogan: “dovest ćemo mnogo Italije u Bosnu i Hercegovinu!”.
