Budući član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović za Klix.ba je dao intervju nakon pobjede.
Razgovarali su o preuzimanju funkcije, posljednjim odlukama Christiana Schmidta, vanjskoj politici, susjedima i tako dalje.
Gospodine Bećiroviću, ostvarili ste ubjedljivu pobjedu u izbornoj utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Kako komentirate tu činjenicu? Vjerujete li da biste to uspjeli da niste imali široku podršku stranaka?
Prema trenutnim podacima Centralne izborne komisije BiH na izborima 2. oktobra 2022. osvojio sam 324.695 glasova. To je ubjedljivo najbolji izborni rezultat u bh. entitetu Federacija BiH i procentualno gledano najbolji rezultat u Bosni i Hercegovini (57,49%).
Prema broju osvojenih glasova to je i drugi najbolji rezultat u XXI. stoljeću u izbornoj utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Prije četiri godine osvojio sam blizu 200.000 glasova. Uz to, napominjem da sam i kao kandidat za Parlament BiH postigao najbolji izborni rezultat u bh. entitetu Federacija BiH od uvođenja otvorenih lista do danas.
Naime, 2010. osvojio sam blizu 46.000 glasova u izbornoj jedinici 5A (515) što je i danas rekordan broj glasova nekog kandidata za bilo koji parlament. Nijedan dobar rezultat ne dolazi iznenada. Svaki dobar rezultat je utemeljen na ozbiljnom i kontinuiranom radu.
Da biste pobijedili na bilo kojim izborima i u bilo kojoj zemlji morate znati osigurati široku podršku i građana i političkih stranaka. Kada se kandidirate za člana Predsjedništva BiH nužno je da, između ostalog, iskažete sposobnost demokratskog i korektnog komuniciranja sa različitim političkim akterima. Morate znati okupljati i povezivati, a ne rastjerivati i razjedinjavati.
Pogotovo je to važno u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujem se ogromnom broju ljudi koji su uložili ogromnu energiju i trud u predizbornoj kampanji. Iskreno se zahvaljujem građanima Bosne i Hercegovine koji su mi ukazali povjerenje.
Zahvaljujem se predsjednicima i članstvu jedanaest stranaka koje su podržale moju kandidaturu i pokazale da su im državni interesi važniji od uskostranačkih. Poštovanje iskazujem i prema ljudima koji nisu glasali za mene jer su i oni dio demokratskog procesa. Sada je vrijeme da radimo za bolji životni standard ljudi i napredak naše države.
Kada preuzimate dužnost člana Predsjedništva BiH?
Sve do sazivanja konstituirajuće sjednice Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik obavljaju dužnosti u Predsjedništvu BiH, u okviru tehničkog mandata.
Dužnost člana Predsjedništva BiH preuzimam nakon što predsjedavajući Predsjedništva BiH iz ranijeg saziva sazove konstituirajuću sjednicu Predsjedništva BiH. Podsjećam, nakon službene potvrde izbornih rezultata od strane Centralne izborne komisije BiH, predsjedavajući iz ranijeg saziva, u roku od 15 dana, zakazuje konstituirajuću sjednicu.
Na toj sjednici se polaže zakletva i preuzima dužnost. Prema nekim procjenama to će se dogoditi u novembru ove godine.
Kako ocjenjujete najnovije poteze visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, a posebno proglašenje izmjena Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u izbornoj noći nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta, 2. oktobra?
Moji stavovi o odlukama visokog predstavnika kojima je proglasio amandmane na Ustav Federacije BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH su jasni i konzistentni. Ostajem pri stavovima koje sam izrekao na konferenciji za medije održanoj u izbornoj noći, 2.10. tekuće godine.
Te noći sam rekao i još jednom ponavljam: ne slažem se ni sa sadržajem niti sa trenutkom u kojem su donesene ove odluke.
Svjestan sam činjenice da visoki predstavnik prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ima ovlasti da, između ostalog, mijenja zakone i entitetske ustave s ciljem izgradnje mirne, održive i demokratske Bosne i Hercegovine. Nažalost, zbog djelovanja destruktivnih političkih faktora još uvijek nije izgrađen stabilan demokratski ambijent da možemo funkcionirati bez angažmana OHR-a.
U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, OHR je neophodan za funkcioniranje Bosne i Hercegovine i zato je važno da sačuva kredibilitet i djeluje u interesu izgradnje multietničke i evropske Bosne i Hercegovine.
U svjetlu perspektive dinamiziranja puta Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropsku uniju (EU) bilo bi nužno, pored ostalog, da visoki predstavnik pomogne u izgradnji savremenog demokratskog izbornog modela.
Ali mnogo je kritika na račun visokog predstavnika nakon donesenih odluka?
Nažalost, njegove odluke od 2. oktobra nisu dobre za proces izgradnje demokratske i evropske Bosne i Hercegovine. Također, one nisu u skladu s presudom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom državnom teritoriju Bosne i Hercegovine, kao ni sa temeljnim principima iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Država Bosna i Hercegovina zaslužuje da ima izborni model jednak izbornim pravilima koja vrijede u državama EU. Evropski principi i standardi ne smiju biti žrtvovani u Bosni i Hercegovini da bi neka od monoetničkih političkih partija imala snažniju poziciju u formiranju vlasti. To je pogrešan pristup.
Aneksom III. Dejtonskog mirovnog sporazuma propisano je da će se izbori u Bosni i Hercegovini održati u skladu sa relevantnim dokumentima Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).
U smjernicama OEBS-a za reviziju pravnog okvira za izbore stoji da izborno zakonodavstvo treba biti doneseno dovoljno prije izbora kako bi birači i svi učesnici bili obaviješteni o izbornim pravilima.
Izborno zakonodavstvo doneseno nakon iskazivanja demokratske volje građana Bosne i Hercegovine ugrožava demokratski izborni proces i demokratizaciju cijelog društva.
Šta je po vama sporno u Schmidtovim odlukama?
Sadržaj odluka visokog predstavnika je sporan po više osnova. Prije analiziranja njihovog sadržaja, neprihvatljivim smatram asimetričan pristup, na način da visoki predstavnik donosi odluke koje se tiču samo jednog bosanskohercegovačkog entiteta.
U isto vrijeme dok u bh. entitetu FBiH nameće 21 amandman na Ustav, te mijenja cijelo poglavlje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se tiče isključivo strukture vlasti u ovom entitetu, ne donosi niti jednu odluku kojom bi mijenjao Ustav bh. entiteta RS, niti donosi izmjene Izbornog zakona BiH koje se tiču ovog dijela države Bosne i Hercegovine.
Neshvatljivo je da u trenutku dok donosi radikalne intervencije kojim utječe na strukturu, ulogu i procedure u Domu naroda u bh. entitetu FBiH, visoki predstavnik ignorira potrebu uvođenja izbalansirane uloge entitetskog Doma naroda FBiH sa Vijećem naroda u bh. entitetu RS.
Posebno zabrinjava činjenica da u najnovijim odlukama visoki predstavnik ne otklanja niti jedan element diskriminacije utvrđen u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava kojim je potvrđena diskriminacija u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.
Radi se o presudama u slučajevima Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine (br. 27996/06 i 34836/06), Azre Zornić protiv Bosne i Hercegovine (br. 3681/06), Ilijaza Pilava protiv Bosne i Hercegovine (br. 41939/07), Samira Šlakua protiv Bosne i Hercegovine (br. 56666/12) i Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine (br. 55799/18).
Presudama je navedeno kako je država Bosna i Hercegovina dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH, koje pripadnicima nacionalnih manjina, ali i onima koji se izjašnjavaju kao građani, te pripadnicima konstitutivnih naroda na cijelom teritoriju države onemogućavaju kandidiranje na izborima za članove Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Napominjem da je u skladu sa Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Ustavom BiH definirana prioritetna obaveza poštivanja i implementacije odredbi Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima koje se u skladu sa članom II.2. državnog Ustava u Bosni i Hercegovini “direktno primjenjuju”, te njihova primjena “ima prioritet nad svakim drugim pravom”.
Šta biste pitali Schmidta nakon poteza koje je povukao?
Nakon posljednjih odluka visokog predstavnika, nedvojbeno će ključni faktor za osiguranje učešće u izvršnoj vlasti u bh. entitetu FBiH biti etnička identifikacija birača u određenim izbornim jedinicama.
Evropski sud za ljudska prava je upravo davanje posebnih prava pojedincima na osnovu etničke pripadnosti imenovao diskriminacijom i kršenjem Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Gospodin Schmidt je svojim odlukama obesmislio temelj savremenih demokratija na kojem počivaju sva slobodna društva, a to je jednaka vrijednost glasa svakog građanina. Potrebno je da Schmidt da odgovor i na ovo važno pitanje: Zašto smatra da Bosna i Hercegovina ne zaslužuje da ima demokratski izborni model u kojem svaki glasač i kandidat ima jednako pravo i jednaku mogućnost da bira i bude biran?
