Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.
Primjeri negiranja genocida u Srebrenici smanjeni su nakon što je Valentin Inzko naložio dopune zakona kojima se kriminalizira osporavanje ili glorificiranje genocida i ratnih zločina, pokazuje analiza objava koje je na Twitteru i u medijima pratila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Na dan kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko objavio dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, BIRN BiH je zabilježio više od 70 objava u kojima se negira genocid na društvenoj mreži Twitter. Ove dopune tada još uvijek nisu bile stupile na snagu, ali se broj objava korisnika za koje BIRN BiH pretpostavlja da dolaze iz BiH u narednim danima znatno smanjivao.
Do sličnog su zaključka došli i u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje već treću godinu zaredom bilježe sva negiranja genocida koja se prenesu u medijima.
“Drastična je razlika kada je u pitanju negiranje. Vidimo da je zadržana negacija većim dijelom iz Srbije”, kaže Edin Ikanović iz Memorijalnog centra.
BIRN BiH je, od trenutka kada je Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona, pratio objave na društvenoj mreži Twitter koje u sebi sadržavaju riječi “genocid” ili “Srebrenica” odnosno u kojima se negira genocid, bilježeći samo objave koje dolaze iz BiH, koliko je to bilo moguće putem ove platforme.
Novinari BIRN-a BiH su također od 23. jula do 1. augusta pratili sadržaje večernjih dnevnika tri javna emitera te izjave zvaničnika prenesene na internet portalima u BiH sa velikom čitanošću, kako bi pratili trend broja izjava u kojima se genocid negira ili umanjuje.
Broj objava na Twitteru se sa 70, koliko je zabilježeno prvog analiziranog dana, smanjio na četiri takve objave u nedjelju, 1. augusta. Broj izjava zvaničnika u kojima se negira ili umanjuje genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine također je smanjen.
Prema analizi Memorijalnog centra, nakon nametanja dopuna Krivičnog zakona došlo je do velikog broja slučajeva negiranja genocida, ali se broj takvih izjava u medijima značajno smanjio nakon što su dopune stupile na snagu. Ikanović kaže kako su prošle godine zabilježili 236 negacija ili relativizacija genocida, ali da ove godine očekuju znatno manji broj. Zbog toga on smatra da je zabrana negiranja genocida donijela rezultate.
“Ono zašto govorim da je urodilo plodom – imamo 20-ak negiranja nakon što je zakon stupio na snagu, a u periodu kada je zakon nametnut pa do stupanja na snagu imali smo 100-tinjak slučajeva”, kaže Ikanović.
Opreznije izjave u medijima
U danu objave dopuna Krivičnog zakona, u četiri navrata je u emisijama večernjeg dnevnika sva tri javna TV emitera – BHT-a, RTRS-a i Federalne televizije – preneseno negiranje genocida. Tri puta je to uradio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, dok je jednom prenesena izjava Božice Railić, predsjednice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.
Na portalima drugih medija također je evidentirano više izjava u kojima se negira genocid u Srebrenici. Portal Slobodne Evrope zabilježio je negiranje načelnika Općine Srebrenica Mladena Grujičića, RTVBN prenio je negatorski stav zastupnice u Skupštini Republike Srpske Jelene Trivić, a Al Jazeera Balkans zabilježila Dodikovo negiranje genocida u Srebrenici.
Javne ličnosti koje su također javno izrekle protivljenje presudama Haškog tribunala jesu gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković te Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, koji je novinarima BIRN-a BiH kazao kako je “spreman dvije godine u zatvor otići, ali da će reći svugdje da nije bilo genocida u Srebrenici”.
Također, genocid je u razgovoru s novinarima BIRN-a BiH negirao i Vojin Pavlović, predsjednik Udruženja građana “Istočna alternativa”.
Pavlović svake godine u Srebrenici lijepi plakate s likovima bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića i bivšeg predsjednika ovog entiteta Radovana Karadžića. Obojica su pred Haškim tribunalom osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih u BiH. Udruženje “Istočna alternativa” dio je organizacija koje, prema ranijoj analizi BIRN-a BiH, u Srebrenici promoviraju etnonacionalističke narative i negiraju genocid.
Prema dopunama zakona koje je nametnuo Inzko, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Korisnici Twittera suzdržaniji u negiranju genocida
Dan nakon što je Inzko objavio dopune zakona, u subotu, 24. jula, novinari BIRN-a BiH zabilježili su upola manji broj tweetova u kojima je negiran genocid u odnosu na prvi dan praćenja – njih 36. U velikom broju objava radilo se o istim korisnicima ove društvene mreže koji su negirali genocid i dan ranije. U nedjelju, 25. jula, broj tweetova je nastavio padati pa je njihov broj bio 29.
“Sigurno je izmjena zakona urodila plodom i u velikoj mjeri je smanjila negiranje”, smatra Ikanović.
Broj izjava u medijima i objava na Twitteru nastavio se smanjivati kako se bližio datum stupanja na snagu dopuna zakona.
Na portalu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) 24. jula objavljen je stav Prve srpske demokratske stranke u kojem se tvrdi kako u Srebrenici nije bilo genocida. U dnevnicima javnih emitera novinari BIRN-a BiH nisu zabilježili prenošenje izjava u kojima se negira genocid u periodu od 24. do 28. jula.
U ponedjeljak, 26. jula, i utorak, 27. jula, zabilježeno je 19 odnosno 23 tweeta gdje se negira genocid.
U srijedu, 28. jula, kada su izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca stupile na snagu, BIRN BiH je zabilježio 19 tweetova koji su sadržavali negiranje genocida u Srebrenici, jedno prenošenje stava na dnevniku Federalne televizije po kojem ispitanik “neće poštovati zakon”, te objavu bloga Rajka Vasića, bivšeg generalnog sekretara Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), u kojem tvrdi kako “svi Srbi znaju da nije bilo genocida”.
Istoga dana Milorad Dodik je na banjalučkoj Alternativnoj televiziji izjavio da je “kvalifikacija genocida za njega neprihvatljiva”.
U danima koji su uslijedili, zabilježen je primjetan pad broja tweetova u kojima se negira genocid – 29. jula je zabilježeno 11 slučajeva, 30. jula pet, 31. jula dva, a nedjelju, 1. augusta, četiri slučaja negiranja genocida putem Twitter naloga korisnika za koje se pretpostavlja da pišu iz BiH.
Ranija analiza BIRN-a BiH otkrila je više stotina objava sa specifičnim hashtagovima koji su korišteni za negiranje genocida u Srebrenici na 25. godišnjicu stradanja više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Ova analiza pokazala je da uprkos međunarodnim i domaćim presudama u kojima su događaji u Srebrenici u julu 1995. godine nazvani genocidom, Twitter i dalje dopušta relativizaciju i osporavanje ovog sudskog zaključka.
Prema presudama sudova u regionu i Haagu, za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, pri čemu je dokazano da su visokorangirani srpski dužnosnici počinili genocid nad srebreničkim civilima bošnjačke nacionalnosti.
Sunita Bošnjaković iz organizacije forumZFD za BIRN BiH kaže kako je prostor u medijima i na društvenim mrežama zatrovan i “prostor gdje se vrlo lako može negirati i poricati ono što je sudska činjenica”.
“Porazno je što mi kao društvo to moramo zabranjivati. Trebala bi biti moralna odgovornost svakoga od nas da ne negira, ali s obzirom da smo društvo kakvo jesmo, onda su zakonske regulative važne kako bi pravile korekciju u društvu”, kaže Bošnjaković.
Dopune zakona su predvidjele da će kaznom od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Ali Ikanović iz Memorijalnog centra smatra kako je iluzorno bilo očekivati da će negiranje automatski prestati.
“Negiranja će biti, ali u kojoj mjeri – to ćemo vidjeti. Vidimo da oni koji su negirali sada to umotaju u drugačiju izjavu iz koje se ne može reći da direktno negiraju genocid. Ipak, imali smo slučaj Dodika, njegov savjetnik Kovačević, pa predsjednik skupštine u Bijeljini… a ostali su i stari negatori iz Srbije”, kaže Ikanović.
Tokom konferencije za medije 30. jula u zgradi Narodne skupštine RS-a Dodik je ponovio stav po kojem “genocida nije bilo”, što su prenijele televizije Al Jazeera i FTV. Radio-televizija RS nije u večernjem dnevniku toga dana prikazala dio konferencije sa ovom izjavom.
