Pitanje povratka nadležnosti na nivo entiteta, za predsjednika SDS-a Mirka Šarovića je legitiman cilj, ipak Šarović ocjenjuje da je takva inicijativa opasna.
“Smatram da je to čin koji može da izazove nesagledive poslijedice ako se krene u pogrešnom smijeru”, rekao je Šarović, dodajući da bilo koja pogrešna odluka može da dovede do spirale potpune krize koja je već sada intezivna.
“Legitimno je da izađem i kažem da je ovaj Ustav BiH potupno nakaradan. Ali da li ja imam imam šanse, kako će na to reagovati druge strane, to je nešto drugo, ali je legitmno”, pitao je Šarović, dodajući da u NSRS SDS nije glasao jer nije želio da rizikuje, te pojasnio da je po njegovom mišljenju Dejtonski mirovni sporazum najbolje rješenje za RS.
Komentarišući “Prijedlog rezolucije o zaštiti ustavno-pravnog poretka države BiH” koji se našao na današnjem dnevnom redu, Šarović je kratko poručio: “Očito da nema uslova za donošenje bilo kakve odluke ili bilo kakve deklaracije.
Suviše je govorimo o bilo kakvoj rezoluciji ako u njoj ne učestvujem. Očito je da nema početne pripreme da bi bilo šta ušlo u parlamentarnu proceduru uključujući i ovu deklaraciju”.
Osvrnuo se i na ranije prijedloge da CIK BiH na neki način sankcioniše političare koji krše Djeton.
“CIK za to nije nadležan, bilo ko ako je dao mišljenje, dao ga je u svoje ime. To je nadležnot Suda. Ne vjerujem da će CIK ikada ući u to da ocjenjuje da li je nešto u skladu sa Dejtonom ili ne”, rekao je Šarović.
Predsjednik SDS-a je dodao da neće podržati bilo kakvu sankciju koju donese OHR, ili visoki predstavnik “sa kredibilitetom ili ne”, rekao je Šarović, dodajući da se, s druge strane, ne može utjecati na pojedinačne sankcije država poput SAD ili Njemačke.
“Uvijek smo imali negativan stav prema tome. Mi smo ogorčeni protivnici vlasti u RS, SNSD-a, ali mislim da ih treba da pobjedimo za stolom, ili na izborima”, zaključio je Šarović.
Podsjećamo, grupa Bosanaca i Hercegovaca i Amerikanca porijeklom iz BiH ujedinjenih u “Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu” uputila je pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Josephu Bidenu apelirajući da odlučno odgovori na prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Pismo je uime Radne grupe potpisao David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Studijskog programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale.
Kako su naveli u pismu, od ključnog je značaja da se “nacionalisti iz reda bosanskih Srba i bosanskih Hrvata spriječe u destabilizaciji Bosne i Hercegovine putem prijetnji otcjepljenjem ili daljim produbljivanjem etničkih podjela, razvojem događaja koji bi u konačnici omogućio ostvarenje ciljeva genocida i međunarodne agresije iz 90-ih godina”.
Potpisnici pisma napomenuli su da je važno podržati visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH koji je vrhovni tumač i zaštitnik provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u skorije vrijeme je pojačao napore na destabilizaciji Bosne i Hercegovine i regije istovremenim bojkotom državnih institucija, podrivanjem Ustava i prijetnjama o osnivanju entitetske vojske.
U izvještaju od 5. novembra 2021. godine Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, visoki predstavnik Christian Schmidt je upozorio da bi takve radnje predstavljale napuštanje ustavnog uređenja BiH i dejtonskog okvira i da “bi imale praktični učinak otcjepljenja RS” od BiH.
Visoki predstavnik je ovakav razvoj događaja nazvao “ozbiljnim napadom” na Dejtonski mirovni sporazum koji je osujetio svaku nadu u mir i pomirenje u Bosni i Hercegovini.
Još značajnije je, međutim, da se svaki takav potez RS ka otcjepljenju ili “autonomiji” ne smije shvatiti kao ništa manje nego ostvarenje njenih genocidnih osnivačkih ciljeva, smatraju u Radnoj grupi za BiH.
