Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Solinu da visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona nastoji ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika.
“Visoki predstavnik nastoji ispraviti, ja bih rekao, određene pogrešne odluke njegovih prethodnika, od otprilike 20 godina, i na taj način osigurati pravično, učinkovito formiranje zastupničkih institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno na razini Federacije Bosne i Hercegovine, nakon oktobarskih izbora”, izjavio je hrvatski premijer.
Njemu su, kako je rekao, dosta indikativne reakcije političkih stranaka.
“Mislim da je ovakav smjer, prema informacijama koje smo svi skupa vidjeli, ispravan smjer i ja vjerujem da će Schmidt napraviti ono što se, nažalost, propustilo u pregovaračkom procesu”, ocijenio je.
Naglasio je da je siguran da će Bosna i Hercegovina, ako Schmidt donese izmjene, biti funkcionalnija i da će se sva tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnije, posebno hrvatski, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.
Da su opasne igre u pitanju potvrdile su i reakcije iz Predsjedništva BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona.
Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.
Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.
“Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on.
Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.
“Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.
Gostujući na RTRS-u član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentirao je najave da će visoki predstavnik korištenjem bonskih ovlasti nametnuti izmjene Izbornog zakona.
Dodik je govorio o BiH u kontekstu globalne politike te istakao kako smatra da američka politika uvijek teži da bude pragmatična, ali da postoje razni “iluzionisti koji ovdje dolaze na teren”.
“Imate neku rezoluciju koju je usvojio Bundestag prije neki dan o tome da BiH ne može nastaviti da se razvija kao država tri konstitutivna naroda, što je potpuna budalaština.
I on dolazi iz tog Bundestaga, i da ona treba da nastavi da se gradi, navodno, kao građanska država. To je pokušao i Kalaj da uradi u prošlom vijeku pa to nije prošlo nikada a neće ni sada”, istakao je Dodik.
Kazao je da je još tokom putovanja u Izrael čuo da “lažljivi Schmidt ima potrebu da nešto nameće”.
“Vezano za izborni zakon, a kad vidite šta on hoće, to je suprotno ovoj njihovoj rezoluciji Budenstaga i onda se čovjek pita šta je ovo, kakva je ovo laž? Ko laže ovdje, Budenstag ili ovaj”, pita član Predsjedništva BiH.
